Dvije srednjovjekovne utvrde stoje jedna nasuprot drugoj pored rijeke Narve koja dijeli Estoniju od Rusije.
“Most prijateljstva”, koji spaja dvije obale prekrivene snijegom i koji je nekoć bio simbol suradnje, sada na estonskoj strani sadrži bodljikavu žicu i takozvane “zmajeve zube”, odnosno protuoklopne prepreke.
“Ime je pomalo ironično”, kazao je Eerik Purgel, šef granične policije u estonskom gradu Narvi s pretežito ruskim stanovništvom.
Neki strahuju da bi pogranični grad s preko 50.000 stanovnika, koje uglavnom čine državljani Estonije i Rusije te osobe koje od pada Sovjetskog Saveza nemaju državljanstvo, mogao biti nova meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
S estonske strane mosta, vijori se zastava NATO-a pored zastava Estonije i Europske unije.
Nekad je na mostu bila gužva zbog ljudi koji su automobilima putovali u Rusiju kamo su odlazili u kupovinu ili u posjet rodbini. No, danas je granični prijelaz zatvoren za promet pa putnici svoju prtljagu vuku pješice.
“Možda ne bi ni trebalo biti mosta”, kazao je Purgel.
Dok se rat Moskve protiv Ukrajine približava svojoj četvrtoj godišnjici, atmosfera u Narvi je tmurna.
“Ovdje na rubu Europe, rat se doživljava drugačije”, kazala je gradonačelnica Katri Raik. “Svakoga dana gledamo Rusiju preko granice”.
“Svi razmišljamo o onome što će se iduće dogoditi”, dodala je u nedavno obnovljenoj gradskoj vijećnici iz 17. stoljeća, okruženoj zgradama iz sovjetskog razdoblja.
“Najteže razdoblje”
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022., Estonija je poput drugih dviju baltičkih zemalja Latvije i Litve, pojačala svoju obranu.
Estonska vojska je sićušna. Ministarstvo obrane kaže da pored 2000 vojnika iz savezničkih zemalja NATO-a može rasporediti tek nešto manje od 44.000 ljudi radi obrane zemlje, bude li to potrebno.
Estonske vlasti također su provele druge mjere zaštite svoje nacionalne sigurnosti. Ruskim državljanima te osobama bez državljanstva oduzele su pravo glasa na lokalnim izborima te počinju provoditi nastavu na estonskom jeziku u desecima škola.
Reforme su teško pogodile Narvu, u kojoj ljudi uglavnom govore ruski jezik.
Promjene su zajedno s visokom nezaposlenošću, rastom troškova i urušavanjem veza s Rusijom te strahom od sukoba povećale napetosti u pograničnom gradu.
“Ovo je najteže razdoblje naše povijesti u 40-ak godina”, kazao je predsjednik gradske skupštine Mihail Staljnuhin, odbacujući politike usmjerene protiv govornika ruskog jezika.
“To je pogoršano neprestanim govorom o ratu, ratu, ratu, ratu, ratu. Ljudi prolaze kroz veoma tešku moralnu, gospodarsku i društvenu situaciju”.
Rusko državljanstvo
Oko pola stanovnika Narve ima estonsko državljanstvo, trećina rusko, a otprilike 7000 osoba nema vlastitu državu.
Gradom na strateškom položaju su u prošlim stoljećima vladali Danci, Nijemci, Rusi, Šveđani i Estonci.
Većina povijesnih baroknih zgrada je uništena tijekom Drugog svjetskog rata, a pod sovjetskom vlašću je Narva naseljena pretežito ruskim stanovništvom.
Trideset pet godina otkako je Estonija postala neovisna, Narva se i dalje suočava s problemima vezanim za vlastiti identitet.
Vladimir Aret, 32-godišnji upravitelj hotela i član gradske skupštine, kazao je da se mnogi u Narvi osjećaju kao da su rastrgani između dva svijeta.
“Ja sam Europljanin, no ponekad se šalimo da ne razumijemo što je naša domovina”, kazao je.
Dok mnogi, uključujući Areta, sebe nazivaju estonskim domoljubima, neki hvale Putina.
Neki ljudi u Narvi govore samo ruski. Gledaju rusku televiziju te osjećaju nostalgiju za sovjetskom prošlošću.
“Rusofobno ludilo”
Rusija redovito kritizira estonsku vladu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je u izvješću objavljenom u prosincu pisalo o “sve većem rusofobnom ludilu Estonije” i “neonacističkim” politikama vlasti.
Neki podržavaju stav Moskve.
“Mi, govornici ruskog, trpimo diskriminaciju”, rekla je žena u svojim 50-im godinama u Narvi pod uvjetom da ostane anonimna jer se boji posljedica.
Olga Kolesnikova, 64-godišnjakinja bez državljanstva, nije se složila s njom.
“Ne osjećam da sam u nepovoljnom položaju”, kazala je umirovljena bankarica, dodajući da su troje od četvero njene djece estonski državljani.
Aleksandr Gruljov, 59-godišnji građevinski radnik, kazao je da čak razmatra odricanje od ruskog državljanstva.
“Nitko nikoga ovdje ne ugnjetava”, dodao je.
Savršena prilika za rusku propagandu
No, njemački politolog Carlo Masala kazao je da oduzimanje prava glasa ruskim državljanima na lokalnim izborima u Estoniji savršena prilika za rusku propagandu.
Kao i u Donbasu na istoku Ukrajine, “Rusija može tvrditi da su ugrožena prava njenih manjina u inozemstvu, što joj pruža razlog da ih zaštiti, prema potrebi i vojnim sredstvima”, rekao je za AFP.
Masala u svojoj knjizi “If Russia Wins: A Scenario” (Scenarij u kojem Rusija pobjeđuje), zamišlja ruske vojnike kako osvajaju Narvu 2028. kako bi izveli širi napad na baltičke zemlje i doveli do mogućeg urušavanja NATO-a.
Prema njegovoj knjizi, ruske snage bi zauzele Narve unutar nekoliko sati uz pomoć dijelova lokalnog civilnog stanovništva, koje bi prije napada bilo naoružano.
Masala je za AFP rekao da bi nekoliko drugih gradova s velikim brojem Rusa, uključujući Kirkenes u Norveškoj i Daugavpils u Latviji, također mogli biti ranjivi na eventualan ruski napad.
Ruska invazija na Ukrajinu u središte rasprava dovela je političke sklonosti Rusa u Estoniji.
“Hoće li podržati državu u slučaju rata, koji bi mogao biti protiv Rusije?”, pitalo se govornike ruskog u istraživanju iz 2023. godine.
Prema rezultatima istraživanja, 65 posto govornika ruskog je reklo da su “vjerojatno ili definitivno estonski domoljubi” dok je 28 posto kazalo da “vjerojatno ili definitivno nisu”.
“Spremni smo”
Jelisej Solovjov ne sumnja u svoju odanost Estoniji. Osamnaestogodišnji pripadnik Kaitseliita, dobrovoljne organizacije za obranu zemlje, već zna kako kopati rovove i koristiti vatreno oružje.
“Spremni smo braniti našu zemlju, ne bojimo se”, kazao je.
Analitičar Masala je rekao da Narva danas nalikuje tvrđavi.
“To će bilo kakvo vojno djelovanje učiniti znatno težim nego što bi bilo prije nekoliko godina”.
Čelnici estonske granične policije odbacuju zamisao da je Narva osobito ranjiva na napad Moskve.
Egert Belitšev, šef estonske granične službe, kazao je da i u Berlinu živi velik broj Rusa.
S takvim opravdanjem “možete napasti i Berlin”, rekao je.
No, s graničnog prijelaza u Narvi, Purgel poručuje: “To je naš grad, branit ćemo ga našim životima”.