Bosanskohercegovačka dijaspora potvrđuje status jednog od ključnih stubova domaće ekonomije. Prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat, Bosna i Hercegovina nalazi se na drugom mjestu u Evropi po višku osobnih doznaka iz inozemstva i njihovom udjelu u bruto domaćem proizvodu, odmah iza Kosova.
Više od 4,3 milijarde KM za devet mjeseci
Prema podacima Centralna banka Bosne i Hercegovine, u prvih devet mjeseci 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu je pristiglo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka kroz doznake iz inozemstva. To je povećanje od približno 156 miliona KM u odnosu na isti period 2024. godine.
Ovi pokazatelji demantuju strahove da je finansijska i inflatorna kriza u zapadnim zemljama ozbiljno ugrozila mogućnosti dijaspore da pomaže porodicama u domovini. Ukoliko se trend nastavio i u posljednjem kvartalu 2025. godine, ukupan iznos doznaka bi na godišnjem nivou mogao premašiti granicu od 5 milijardi KM.
Struktura transfera pokazuje da najveći dio čine lične novčane doznake iz inozemstva. Do kraja septembra 2025. godine one su dosegle 3,262 milijarde KM, što je za gotovo 200 miliona KM više nego u istom periodu godinu ranije.
Značajan dio čine i isplate penzija iz inozemstva, koje su u prvih devet mjeseci iznosile oko 947 miliona KM. Kako se radi o nepotpunoj godišnjoj statistici, konačni iznosi na kraju godine mogli bi biti još veći.
Analiza Eurostata, predstavljena kroz kartu utjecaja doznaka na ekonomije evropskih zemalja, pokazuje da Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih udjela osobnih doznaka u BDP-u. Ovaj podatak potvrđuje koliko su finansijske veze dijaspore i matične zemlje važne za ukupnu ekonomsku stabilnost BiH.
Doznake direktno utiču na privatnu potrošnju, održavaju domaću tražnju i ublažavaju socijalne posljedice niskih plata i nezaposlenosti.
Uprkos milijardama koje svake godine stižu iz inozemstva, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi pri dnu evropske ljestvice po životnom standardu. Inflacija i rast troškova života dodatno opterećuju kućne budžete.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječni mjesečni troškovi četveročlane porodice u novembru prošle godine iznosili su 3.355,25 KM, dok je prosječna neto plata u oktobru bila svega 1.632 KM.
Podaci iz Evropskog programa za usporedbu cijena i BDP-a pokazuju da je BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, na svega 35 posto prosjeka Evropske unije. Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika iznosi 41 posto prosjeka EU.
U takvim okolnostima, podrška dijaspore ostaje jedan od najvažnijih faktora koji ublažavaju ekonomske razlike i omogućavaju osnovnu finansijsku stabilnost velikom broju domaćinstava u Bosni i Hercegovini.