EU je prešao „tačku preokreta“ u zelenoj energiji
Po prvi put u historiji, prošle godine je u Evropskoj uniji proizvedeno više električne energije iz domaćih, čistih izvora nego iz fosilnih goriva – prekretnica koju stručnjaci opisuju kao veliki „tipping point“.
Prema analizi energetskog sektora EU-a koju je proveo think tank Ember, energija vjetra i sunca činila je 30,1% ukupne proizvodnje električne energije u 2025. godini, blago nadmašivši fosilna goriva, koja su učestvovala sa 29,0%. Ostatak energije dolazio je iz hidroelektrana i nuklearnih postrojenja.
„Ovaj historijski trenutak pokazuje koliko se brzo mijenja energetski sektor u EU“, izjavila je energetska analitičarka dr Beatrice Petrovich.
Rast zelene energije nije dobra vijest samo za klimu. „Za EU su tokom 2025. godine ozbiljno postojali rizici energetskog ucjenjivanja od strane izvoznika fosilnih goriva“, navodi se u izvještaju. „Ulaganje u domaće obnovljive izvore ključno je za smanjenje tog rizika, posebno u vremenu kada geopolitika postaje sve nestabilnija.“
Iako se EU uspijeva postepeno oslobađati ovisnosti o ruskom plinu, istovremeno je postala zavisnija od uvoza ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a. „Sljedeći veliki izazov bit će ozbiljno smanjenje oslanjanja EU-a na skupi, uvozni plin“, rekla je Petrovich.
Ključ za to, dodaje ona, bit će širenje upotrebe baterija, za koje se u izvještaju navodi da su se u EU prošle godine „značajno ubrzano razvijale“.
Kina i Indija također oborile važne energetske rekorde
Dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta – Kina i Indija – zabilježile su pad proizvodnje električne energije iz uglja tokom prošle godine. Ovo je prvi put od 1973. godine da se istovremeni pad dogodio u obje zemlje.
Prema analizi portala Carbon Brief, obje države su tokom 2025. godine instalirale rekordne kapacitete obnovljivih izvora energije. Proizvodnja struje iz uglja pala je za 1,6% u Kini i za 3% u Indiji.
Ako se ovaj trend nastavi i ako ciljevi u oblasti obnovljive energije budu ispunjeni, obje zemlje će do 2030. godine premašiti vrhunac korištenja uglja, navodi se u analizi.
„Ove promjene imaju globalne posljedice, jer su elektroenergetski sektori ove dvije zemlje odgovorni za čak 93% rasta globalnih emisija CO₂ u periodu od 2015. do 2024. godine“, ističe Carbon Brief.
„Iako i dalje postoje brojni izazovi, pad proizvodnje električne energije iz uglja predstavlja historijski trenutak koji bi mogao doprinijeti dostizanju vrhunca globalnih emisija.“
U međuvremenu, u Velikoj Britaniji…
Energetska tranzicija Ujedinjenog Kraljevstva dobila je snažan vjetar u leđa nakon što je vlada osigurala rekordnu količinu projekata morskih vjetroelektrana na posljednjoj aukciji.
Jedan od uspješnih projekata je Berwick Bank u Sjevernom moru, koji bi, ukoliko neka druga zemlja ne izgradi veći, trebao postati najveća morska vjetroelektrana na svijetu.
„Ove nove vjetroelektrane snizit će naše račune kada počnu s radom i zaštititi nas od nestabilnih cijena fosilnih goriva koje uzrokuju nepouzdane petrodiktature“, izjavio je dr Douglas Parr, direktor politike u Greenpeaceu.
Britanska vlada ima ambiciozan cilj da do 2030. godine najmanje 95% električne energije u Velikoj Britaniji dolazi iz čistih izvora.
„Ova aukcija održava cilj čiste energije do 2030. godine – najambiciozniju klimatsku obavezu vlade – na pravom putu“, rekao je dr Parr. „Sjeverno more možda ostaje bez plina, ali vjetra sigurno neće ponestati.“
Ipak, neki stručnjaci smatraju da bi Velika Britanija, uprkos rekordnoj aukciji, mogla imati poteškoća u ispunjavanju tog cilja.
SAD dostigle važnu prekretnicu u preživljavanju raka
Često se kaže da živimo u zlatnom dobu medicine, a ove sedmice stigao je još jedan snažan dokaz u prilog toj tvrdnji.
Prema najnovijim podacima Američkog društva za borbu protiv raka (American Cancer Society – ACS), čak 70% građana SAD-a danas živi najmanje pet godina nakon dijagnoze raka – što je značajan porast u odnosu na oko 50% iz 1970. godine.
ACS navodi da su poboljšanja u stopi preživljavanja od sredine 1990-ih posebno izražena kod težih oblika raka, poput multiplog mijeloma (porast sa 32% na 62%), raka jetre (sa 7% na 22%) i raka pluća (sa 15% na 28%).
„Sedam od deset osoba danas preživi rak pet ili više godina, u odnosu na tek polovinu sredinom 1970-ih“, rekla je Rebecca Siegel, viša naučna direktorica ACS-a.
„Ova izuzetna pobjeda uglavnom je rezultat decenija istraživanja raka, koja su ljekarima omogućila alate za efikasnije liječenje, pretvarajući mnoge vrste raka iz smrtne presude u hroničnu bolest.“
Velika zvijer puštena na slobodu u španskim visoravnima
Najveći kopneni sisar Evrope ponovo luta španskim Iberijskim visoravnima zahvaljujući projektu obnove prirode koji ima za cilj smanjenje rizika od šumskih požara i povećanje biodiverziteta.
Devet bizona pušteno je ove sedmice u blizini sela El Recuenco, u provinciji Guadalajara. Ove životinje su takozvane „ključne vrste“, jer svojim ponašanjem oblikuju pejzaž i stvaraju staništa za druge biljne i životinjske vrste.
Istraživači će sada pratiti nove stanovnike Iberijskih visoravni kako bi utvrdili na koji način evropski bizon – posljednja divlja goveda Evrope – može doprinijeti obnovi mediteranskih ekosistema.
Slični projekti ponovnog uvođenja bizona pokrenuti su i u drugim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, što je dovelo do značajnog rasta njihove populacije. Prema organizaciji Rewilding Europe, broj evropskih bizona porastao je sa oko 2.500 na približno 9.000 u posljednjih deset godina – izuzetan oporavak ako se uzme u obzir da je 1927. godine u zoološkim vrtovima i privatnim parkovima živjelo manje od 60 jedinki.
„Očekujemo da će bizoni pomoći u smanjenju rizika od katastrofalnih šumskih požara kroz ispašu i brstenje šumskog rastinja“, rekao je Enrique Collada, načelnik općine El Recuenco. „Također se nadamo da će ova jedinstvena i simbolična vrsta privući više posjetilaca u naše selo, stvarajući nove prilike, radna mjesta i prihode za lokalno stanovništvo.“
Otkriveni najveći svjetski zagađivači
Prema najnovijoj analizi projekta Carbon Majors, samo 32 kompanije bile su odgovorne za čak 50% globalnih emisija CO₂ u 2024. godini.
Iako to na prvi pogled ne zvuči kao dobra vijest, podaci Carbon Majorsa sve se češće koriste za pozivanje velikih zagađivača na odgovornost. Projekt je pokrenut 2013. godine i predstavlja jedinstvenu bazu podataka, koja je već poslužila kao dokaz u klimatskim tužbama u New Yorku, Vermontu i Njemačkoj.
Najnoviji podaci pokazuju da je 17 od 20 najvećih emitera pod kontrolom država koje su blokirale planove za izradu mape puta izlaska iz fosilnih goriva na konferenciji Cop30. Među njima su Kina, Indija, Rusija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
„[Veliki zagađivači] se grčevito drže zastarjelih i štetnih proizvoda i nastavljaju obmanjivati javnost o stvarnim, hitnim posljedicama svojih postupaka – ali nas neće moći još dugo zadržavati“, izjavila je Christiana Figueres, bivša izvršna sekretarka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama.
„Ovi podaci pružaju alat većini koja se okuplja kako bi zagovarala rješenja zasnovana na nauci i odgovornost.“
Velika Britanija razmatra zabranu društvenih mreža za djecu
Britanska vlada pokrenula je javnu raspravu o zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, samo nekoliko sedmica nakon što je Australija uvela vlastitu zabranu.
Konsultacije su započele u trenutku kada su vodeći britanski ljekari proglasili „javnozdravstvenu vanrednu situaciju“ zbog utjecaja pretjeranog vremena pred ekranima i štetnog online sadržaja na dobrobit djece.
Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina ima podršku svih glavnih političkih stranaka, ali neki kritičari smatraju da potpuna zabrana ide predaleko. Chris Sherwood iz Nacionalnog društva za prevenciju okrutnosti prema djeci (NSPCC) upozorio je da su društvene mreže za neke mlade ljude doslovno linija spasa te da bi zabrana „kaznila tinejdžere zbog propusta tehnoloških platformi“.
Ipak, politički pritisak za ograničavanje društvenih mreža za djecu raste nakon australske zabrane koja je stupila na snagu u decembru. Francuska, Danska i Novi Zeland među su državama koje razmatraju slične mjere.