Skip to content

Simbolička likvidacija ‘prve dame’ SDA Konakoviću donijela glasove – sada bi ga mogla koštati izbora

Uskoro se očekuje presuda u procesu koji je prije dvije godine pred Općinskim sudom u Sarajevu protiv UNSA pokrenula Sebija Izetbegović.

Navodna Whatsap prepiska koju je jučer objavio jedan portal, a u kojoj (opet – navodno) bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj sa nepoznatom osobom dogovara svoje javno priznanje da je Senat UNSA nezakonito oduzeo akademska zvanja Sebiji Izetbegović pod pritiskom političara iz Trojke – konkretno Elmedina Konakovića i Nihada Uka – vjerovatno bi prošla manje-više nezapaženo u javnosti s obzirom da ju je objavio medij sumnjivog kredibiliteta, pa je stoga i autentičnost objavljenih poruka krajnje upitna.

Prošla bi, kako rekosmo, uglavnom nezapaženo da se o svemu sinoć na društvenim mrežama nije oglasio predsjednik NiP-a Konaković, koji je poručio da su objavljene poruke notorna laž, „montirane“ i „falsifikovane“, te zatražio od nadležnih institucija da istraže cijeli slučaj, piše Istraga.ba.



Priča o oduzimanju titula bivšoj direktorici KCUS-a, kojoj je u martu 2023. godine Senat UNSA poništio zvanja magistra medicinskih nauka i redovne profesorice Medicinskog fakulteta u Sarajevu ponovo je aktuelizirana prošlog mjeseca, nakon hapšenja dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića i glavne prosvjetne inspektorice Dalile Hakalović. Na ročištu na kojem se odlučivalo o njegovom pritvoru, Ajanovićev branilac Alen Nakić otkrio je da je dekan Ajanović u svjedočio u u korist doktorice Izetbegović u parničnom postupku koji se vodi po tužbi Sebije Izetbegović protiv UNSA, uprkos tome što je upravo on bio na čelu Komisije koja joj je prije skoro tri godine oduzela titule.

Tokom tog parničnog postupka Ajanović je rekao da je bivši rektor Škrijelj komisiju za oduzimanje akademskih titula Sebiji Izetbegović formirao u jednom ugostiteljskom objektu, te da je davao upute Komisiji kako trebaju da rade. Advokat Nakić kazao je i kako sumnja da bi Ajanovićevo hapšenje moglo biti povezano upravo sa tim slučajem i da je to „osveta za svjedočenje“, iako se istraga Tužilaštva protiv Ajanovića odnosi na sasvim drugi proces – njegovo imenovanje za dekana Stomatologije.


U procesu koji se vodi protiv Ajanovića Tužilaštvo je među brojnim svjedocima saslušalo i Rifata Škrijelja, a iskaz bivšeg rektora UNSA bio je bezmalo dramatičan – Škrijelj je tužiocima priznao da je potpisao rješenje o trećem mandatu dekanu Ajanoviću iako je znao da to nije u skladu sa Statutom, tvrdeći da je to uradio praktično u strahu za vlastiti život jer ga je Ajanović zastrašivao govoreći mu o svojim bliskim vezama sa kriminalcima, te ljudima iz pravosuđa i OSA-e. Slično su tvrdili i drugi svjedoci koji su godinama blisko sarađivali sa Ajanovićem – da su bili pod pritiscima, izmanipulisani i u strahu od Ajanovića.

Nakon što je “pao” jedan od najmoćnijih i najutjecajnijih ljudi u akademskoj zajednici, jasno je da se mnogi od njih plaše da i sami ne završe u pritvoru i na optuženičkoj klupi, a to se posebno odnosi na Rifata Škrijelja koji zna da bi ga ono što će se tek otkriti o njegovoj “saradnji” sa Ajanovićem moglo skupo koštati. Zna to dobro i Elmedin Konaković, i zato burno reaguje na pisanje jednog, kako sam kaže, “divljeg” i beznačajnog portala.



Konaković i njegova stranka su prije četiri godine svoju izbornu kampanju najvećim dijelom utemeljili na obećanjima glasačima o “raskrinkavanju kriminalne hobotnice” SDA, a posebno na diskreditaciji Sebije Izetbegović i njenog spornog studija u Zagrebu zbog kojeg su joj oduzeta zvanja. Upravo je šef NiP-a bio najglasniji u cijelom tom procesu i insistiranju da se priča oko diplome Izetbegovićeve rasvijetli do kraja. Međutim, nove okolnosti koje sada otkrivaju svjedoci Tužilaštva u predmetu Ajanović i Hakalović, ali i sami osumnjičeni koji se u pokušaju da izbjegnu zatvor međusobno optužuju i “peru ruke” od slučaja Sebije Izetbegović, mogle bi itekako naštetiti NiP-u i Konakoviću, piše Istraga.ba.

Uskoro se očekuje presuda u procesu koji je prije dvije godine pred Općinskim sudom u Sarajevu protiv UNSA pokrenula Sebija Izetbegović. Ukoliko sud donese presudu u njenu korist, čime bi dokazala da joj je Senat nezakonito oduzeo titule, to bi imalo dalekosežne političke implikacije za stranke Trojke u izbornoj godini, a osobito za Narod i pravdu. Ono što je na Općim izborima 2022. NiP-u donijelo političke poene i glasove – insistiranje na vlastitoj moralnoj superiornosti, obračunu s “kriminalnom hobotnicom” i simboličkoj likvidaciji Sebije Izetbegović – danas im se vraća kao potencijalni bumerang.


Ako se pokaže da je proces oduzimanja zvanja Sebiji Izetbegović bio politički motiviran, vođen pod pritiscima i strahom, umjesto zakonitošću i akademskim integritetom, tada će se raspasti i temeljni narativ na kojem je NiP gradio vlastiti uspon. U izbornoj godini, umjesto samoproglašenih boraca protiv nepravde, Konaković i njegovi bliski saradnici iz Trojke mogli bi se naći u ulozi onih koji su akademsku zajednicu pretvorili u produženu ruku političkih obračuna. Ista „afera“ koja im je prije četiri godine donijela glasove, sada bi ih mogla koštati izbora.

Bakir i Sebija Izetbegović i SDA imali bi u rukama sudsku presudu kao argument da se radilo o politički montiranoj aferi, što oni od samog početka tvrde, a to bi dodatno narušilo već ionako ozbiljno poljuljano povjerenje glasača Trojke u aktuelnu vlast. S druge strane, ukoliko sud utvrdi da je odluka Senata bila opravdana, Konaković i Trojka će to nesumnjivo predstaviti kao potvrdu vlastitog trijumfa nad „kriminalnom hobotnicom“ i ponovo ući u kampanju sa sličnim narativom kao i prije četiri godine. Ali čak i u tom slučaju, teret ove afere neće u potpunosti nestati. Svjedočenja koja se sada pojavljuju o navodnim pritiscima, strahu i improviziranom odlučivanju u kafanama trajno su narušila sliku o akademskom i institucionalnom integritetu procesa koji je u javnosti predstavljan kao čista, principijelna borba protiv nezakonitosti i sumnjivo stečenih zvanja.

Kakav god ishod da bude, priča će se u ovoj, 2026. godini konačno zatvoriti punim krugom. Sud će presuditi o zakonitosti odluka UNSA, ali ne i o političkoj odgovornosti, niti o načinu na koji je akademska zajednica uvučena u političke obračune. Ta „presuda“ doći će tek kasnije – na izborima, gdje će se odmjeriti stvarna težina “afere diploma” Sebije Izetbegović i politička cijena koju će platiti njeni glavni inicijatori i akteri, piše Istraga.ba.