Bivši kandidat za predsjednika Republike Srpske dr. Dragan Đokanović iznio je stav da bi Bosna i Hercegovina, prema njegovom tumačenju, trebala snositi pravnu odgovornost za zločine počinjene nad Srbima u okolini Miljevine 1945. godine.
Reagujući na javne komentare povodom svoje ranije izjave, Đokanović je pojasnio da bi, ukoliko bi obavljao funkciju predsjednika Republike Srpske, inicirao pravne postupke pred Sudom BiH u vezi s tim događajima iz završnice Drugog svjetskog rata.
Govoreći o tome ko bi danas mogao biti predmet takvog postupka, Đokanović je naveo da se, prema njegovim tvrdnjama, odgovornost može vezati za partizanske jedinice koje su tada djelovale na prostoru Bosne i Hercegovine. Posebno je spomenuo Treću bosansko-hercegovačku diviziju narodne odbrane, formiranu krajem 1944. godine, kao i brigade koje su činile njen sastav.
Prema njegovim navodima, te jedinice su, kako tvrdi, učestvovale u stradanju velikog broja srpskog stanovništva u području Miljevine. Đokanović procjenjuje da je riječ o desetinama hiljada žrtava, iako su historijske interpretacije i procjene broja stradalih predmet različitih tumačenja.
„Bosna i Hercegovina je pravni nasljednik odluka ZAVNOBiH-a i kao takva, prema mom mišljenju, snosi i odgovornost za postupke jedinica koje su formirane na njenoj teritoriji nakon 1943. godine“, naveo je Đokanović, dodajući da bi se eventualni pravni postupak zasnivao na arhivskoj dokumentaciji i tadašnjim vojnim naredbama.
Istakao je da bi takvu inicijativu mogao pokrenuti i kao građanin, ali smatra da bi, kao predsjednik Republike Srpske, imao lakši institucionalni pristup arhivima i relevantnim dokumentima.
Đokanovićeve izjave izazvale su različite reakcije u javnosti, s obzirom na osjetljivost teme, kompleksne historijske okolnosti Drugog svjetskog rata, kao i činjenicu da su sudski utvrđene presude o genocidu u Bosni i Hercegovini vezane prvenstveno za događaje iz 1990-ih godina.
Dr. Đokanović je i ranije bio u fokusu javnosti zbog svojih političkih stavova i javnih istupa. Radio je kao pedijatar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu do 2016. godine, nakon čega je napustio ovu ustanovu, navodeći neslaganje s tadašnjim menadžmentom. Nakon toga je profesionalnu karijeru nastavio u Istočnom Sarajevu, a trenutno radi u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Sarajevu, što je također izazvalo određene reakcije dijela javnosti.