Hrvatski sabor u četvrtak je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, kojim se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s novom Uredbom Europske unije o schengenskim pravilima (EU 2024/1717). Riječ je o tehnički složenim, ali politički značajnim izmjenama koje Hrvatskoj omogućavaju fleksibilnije upravljanje granicama unutar Schengenskog prostora u vrijeme pojačanih sigurnosnih, migracijskih i zdravstvenih izazova.
Najvažnija novost je mogućnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora ne samo na cijeloj unutarnjoj granici, već i na njenim pojedinim dijelovima. Time se omogućava ciljano reagiranje na konkretne prijetnje, bez potpunog zatvaranja granica ili uvođenja sveobuhvatnih kontrola. Odluka se donosi na prijedlog ministra unutarnjih poslova, što dodatno ubrzava postupanje u kriznim situacijama.
Dosadašnji zakon uglavnom je predviđao povratak nadzora zbog sigurnosnih razloga poput terorizma ili ozbiljnog narušavanja javnog poretka. Izmjenama se razlozi proširuju i na zdravstvene prijetnje, čime se u zakon ugrađuju iskustva pandemije covida-19 i potencijalnih budućih epidemija.
Mogućnost zatvaranja pojedinih prijelaza
Zakonom se predviđa i privremeno zatvaranje ili skraćivanje radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza, uz preusmjeravanje prometa. Takve mjere moraju biti razmjerne, vremenski ograničene i jasno obrazložene, kako bi se izbjegla proizvoljna ograničenja slobode kretanja.
Jedna od važnih institucionalnih promjena odnosi se na jasnije definisanje nadležnosti. Ministarstvo unutarnjih poslova formalno se određuje kao tijelo zaduženo za iniciranje i vođenje savjetovanja s Europska komisija u vezi s ponovnim uvođenjem nadzora na unutarnjim granicama.
Obavezno informiranje institucija EU
U skladu s novom uredbom, Hrvatska će o svakom ponovnom uvođenju nadzora morati obavijestiti Europsku komisiju, Vijeće Europske unije i Europski parlament. Time se povećava transparentnost i smanjuje prostor za politički motivirane odluke na nacionalnoj razini.
Iz Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ističu da Komisija u takvim slučajevima ima pravo preispitati opravdanost uvedenih mjera, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice s opravdanim interesom.
Kontekst pojačanih kontrola u EU
Izmjene zakona dolaze u trenutku kada više država članica, među njima Njemačka, Austrija, Italija, Francuska, ali i Slovenija na granici s Hrvatskom, već duže vrijeme koriste mogućnost privremenog vraćanja kontrola na unutarnjim granicama, najčešće zbog migracijskih tokova i sigurnosnih procjena. Hrvatska do sada nije posezala za tom mjerom, ali novim zakonom stvara jasan pravni okvir za brzo djelovanje ako se okolnosti promijene.
Šira reforma Schengenskog zakonika
Promjene proizlaze iz šire reforme Schengenskog zakonika koju su u ljeto 2024. godine usvojili Europski parlament i Vijeće EU-a. Reforma je rezultat višemjesečnih pregovora i predstavlja pokušaj jačanja otpornosti Schengena na sigurnosne, migracijske i zdravstvene izazove, uz očuvanje slobode kretanja kao temeljnog načela Unije.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler ističe da su se narav i intenzitet migracija u posljednjem desetljeću bitno promijenili, te da nova pravila pokušavaju uspostaviti ravnotežu između sigurnosti, solidarnosti i odgovornog upravljanja granicama.
Šta to znači za građane
U svakodnevnom životu građani ne bi trebali osjetiti promjene u mirnodopskim uslovima. Putovanja unutar Schengena ostaju bez stalnih kontrola. Međutim, u izvanrednim situacijama moguće su povremene provjere dokumenata, kraći zastoji ili preusmjeravanje prometa na pojedinim prijelazima, bez uvođenja nadzora na cijeloj granici.
Zakonom se povećava pravna sigurnost jer se jasno definiše ko odlučuje, u kojim okolnostima i pod kojim uslovima se nadzor može ponovno uvesti. Hrvatska time šalje poruku da želi ostati pouzdana schengenska članica, ali i zadržati alate za brzo reagiranje u kriznim situacijama.
U konačnici, ove izmjene predstavljaju pokušaj balansiranja između evropske lojalnosti, nacionalne sigurnosti i očuvanja slobode kretanja, u trenutku kada je Schengen ponovo jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Evropskoj uniji.