Dodik godinama zagovara otcjepljenje RS, uz istovremeno negiranje ili umanjivanje masovnih ratnih zločina koje su počinile snage bosanskih Srba tokom 1990-ih.
Dok se globalni poredak urušava pod pritiskom rata u Ukrajini, rivalstva velikih sila i, kako neki vide, slabljenja Zapada, Balkan ponovo ulazi u zonu opasne političke nestabilnosti.
U takvom međunarodnom ambijentu, Bosna i Hercegovina sve češće se pojavljuje kao potencijalna tačka novog sukoba, a ključnu ulogu u tome igra Milorad Dodik, koji otvoreno zagovara razgradnju države Bosne i Hercegovine.
Njegove nedavne međunarodne aktivnosti i poruke o “samoopredjeljenju” bosanskih Srba ne mogu se posmatrati izolovano, već kao dio šireg geopolitičkog preslagivanja koje prijeti da ponovo destabilizira cijelu regiju.
Tekst posvećen ovoj temi objavljen je na britanskoj stranici The Critic.
U ovom haotičnom globalnom trenutku, dok se male i srednje sile pokušavaju prilagoditi novim okolnostima, pojavljuju se nova žarišta širom svijeta. Jedno od njih, koje ne bi smjelo biti zanemareno, jeste Balkan – regija s dugom historijom konflikata.
U posljednjim sedmicama Milorad Dodik, faktički “lider” entiteta RS u Bosni i Hercegovini (on je trenutno samo predsjednik stranke, op. a.), boravio je u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Pred utjecajnom publikom poručio je da je došlo vrijeme da se prizna ‘pravo bosanskih Srba na punu samoopredijeljenost’, što u njegovoj interpretaciji znači ukidanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, temelja krhkog mira od 1995. godine.
Takva retorika nije nova. Dodik godinama zagovara otcjepljenje RS, uz istovremeno negiranje ili umanjivanje masovnih ratnih zločina koje su počinile snage bosanskih Srba tokom 1990-ih. Prošle godine je formalno smijenjen s funkcije upravo zbog odlaska predaleko u secesionističkim potezima, ali je ostao stvarni centar moći u RS-u – navodi se u tekstu.
Dodaje se da posebnu težinu Dodikovim nedavnim posjetama daje činjenica da je u Izraelu dobio otvorene simpatije dijela vladajuće koalicije, uključujući i simboličan čin postavljanja zastave RS iza njega, umjesto zastave suverene Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, administracija predsjednika Trumpa ukinula je Dodiku status nepoželjne osobe i omogućila mu susrete s visokim zvaničnicima i utjecajnim MAGA krugovima.
Sve to ima jasnu geostratešku dimenziju. Dodik računa na historijsku naklonost Izraela prema Srbima, posebno u trenutku kada se izraelska vlada udaljava od liberalno-demokratskog Zapada nakon napada Hamasa i rata koji je uslijedio. RS i Srbija također su važan dio ruske strategije u Europi – obje vlasti su skeptične prema Zapadu, sve autoritarnije i, za razliku od Mađarske i Slovačke, nisu članice ni EU ni NATO-a.
Dodikova publika nije samo međunarodna. On računa i na buđenje hrvatskog nacionalizma u BiH, što smatra ključnim za razbijanje države. Za razliku od Srba u RS-u, bosanski Hrvati nemaju vlastiti entitet, već Federaciju BiH dijele s Bošnjacima, što je stalni izvor političkih tenzija.
U jednom je Dodik, paradoksalno, djelimično u pravu: Bosna i Hercegovina, u sadašnjem obliku, funkcioniše kao krhka država, održavana slabim institucijama i implicitnom prijetnjom NATO intervencije. U eri otvorenog nadmetanja velikih sila, srpski i hrvatski nacionalisti vide priliku za ostvarenje sna o njenoj dezintegraciji – navodi The Critic.
Podsjetili su i na dešavanja u drugim zemljama koje okružuju BiH.
Širi balkanski kontekst dodatno zabrinjava. Vlada Aleksandra Vučića u Srbiji opstaje uprkos masovnim protestima protiv korupcije i autoritarizma, izazvanim tragedijom u Novom Sadu. Nedavne pravosudne reforme dodatno su udaljile Srbiju od Europske unije, čime je njen put ka članstvu praktično blokiran.
Istovremeno, Beograd sve otvorenije podriva europski put Crne Gore, koja bi mogla postati naredna članica EU prije 2030. godine. Odnosi u regiji dodatno su zategnuti i sporovima između Srbije i Hrvatske, naročito nakon javnih nastupa pjevača Marka Perkovića Thompsona, čija su ikonografija i poruke povezane s ustaškom ideologijom.
Kako upozoravaju historičari Balkana, situacija u regiji često izgleda stabilno – sve dok to odjednom prestane biti slučaj. Današnji incidenti možda djeluju sitno, ali se uklapaju u širi obrazac rasta nacionalizma i slabljenja međunarodnog nadzora. Ako slabosti političkog sistema Bosne i Hercegovine postanu okidač za eskalaciju, posljedice bi mogle biti ozbiljne.
Zato je ključno da međunarodna zajednica ne skida pogled s Balkana – jer historija ove regije pokazuje da ignorisanje problema gotovo uvijek dolazi na naplatu – zaključeno je u tekstu, prenosi Radio Sarajevo.