Kripto kriminal sve više dobiva na zamahu, dok se regulatorna tijela muče s praćenjem inovacija, a organizirani kriminal na Balkanu već je pronašao novi, gotovo savršen alat za prikrivanje ilegalno stečenog novca. Kriptovalute postaju glavno oružje za pranje novca. Podaci su poražavajući: unatoč milijunskim iznosima koji se peru, zabilježene su samo tri značajnije zapljene kriptoimovine povezane s kriminalom u cijeloj regiji (prema analizi regionalnih medija).
Povezanost između kriptovaluta i kriminala na Balkanu postaje sve očitija, stvarajući ozbiljne sigurnosne izazove digitalnog kriminala. Brzina transakcija, pseudo-anonimnost i sve češća upotreba kriptovaluta za online plaćanja, uz nedostatak educiranog kadra u policiji i tužiteljstvu, stvaraju “savršenu oluju” koju kriminalci vješto iskorištavaju.
Zašto baš kriptovalute? Digitalni Divlji zapad za kriminalce
Organizirani kriminal desetljećima je koristio uhodane metode pranja novca – fiktivne tvrtke, nekretnine i offshore račune. Međutim, te metode ostavljaju papirnati trag i zahtijevaju složenu logistiku, zbog čega kripto kriminal postaje sve privlačnija alternativa za prikrivanje ilegalno stečenih sredstava. S druge strane, kriptovalute, o kojima možete pročitati više u našem vodiču za početnike, nude elegantnije rješenje s ključnim prednostima za kriminalce: globalni doseg, decentralizaciju, nedostatak regulacije i pseudo-anonimnost.
Kako se pere novac preko kriptovaluta? Otkrivamo proces
Mnoge zanima kako se pere novac preko kriptovaluta.
Iako proces zvuči tehnološki napredno, u suštini je sličan tradicionalnom pranju novca i sastoji se od tri ključne faze koje smo saželi u tablici.
| Faza | Opis procesa |
|---|---|
| 1. Plasman (Placement) | “Prljavi” novac se ubacuje u sustav kupnjom kriptovaluta putem P2P platformi, nereguliranih mjenjačnica ili korištenjem financijskih mula. |
| 2. Slojevitost (Layering) | Ključni korak gdje se prikriva podrijetlo novca. Kriminalci koriste servise za miješanje (mixere), prebacuju sredstva između različitih kriptovaluta ili ih raspršuju na tisuće malih adresa. |
| 3. Integracija (Integration) | “Oprani” novac se vraća u legalne tokove. Kriptovalute se prodaju za eure ili dolare, a zatim koriste za kupnju nekretnina, luksuznih automobila ili se ulažu u legitimne poslove. |
“Problem nije u tehnologiji, već u našoj sporosti da je razumijemo i reguliramo. Kriminalci su uvijek korak ispred, a naša zakonska regulativa i tehnička opremljenost ih jednostavno ne stižu,” navodi visoki izvor iz odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta koji je želio ostati anoniman.
Nemoć sustava: Zašto su zapljene gotovo nepostojeće?
Stručnjaci upozoravaju da se situacija s rastućim kripto kriminalom neće popraviti bez sustavnog pristupa.
Razlozi za to su višestruki: nedostatak tehničkog znanja kod istražitelja, pravne rupe, problem jurisdikcije zbog prekograničnih transakcija te nedostatak resursa, jer je forenzika blockchaina skupa i zahtjevna.
Budućnost borbe: Edukacija, regulacija i suradnja
Rješenje leži u tri stupa: hitna edukacija policije i pravosuđa, usvajanje jasne regulacije, poput EU-ove MiCA uredbe koja će mjenjačnice obvezati na stroge provjere klijenata, te jača međunarodna suradnja, kao što naglašava i Europol u svojim izvještajima. Digitalni kriminal ne poznaje granice, stoga ni odgovor na njega ne smije biti ograničen.