Među evropskim zvaničnicima navodno vlada osjećaj dezorijentacije i nedostatka jasnih rješenja.
Evropske prijestolnice sve ozbiljnije razmatraju scenarij koji je donedavno smatran nezamislivim a to je mogućnost da Sjedinjene Američke Države pokušaju preuzeti kontrolu nad Grenlandom. Prema pisanju Politica, pojačana retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa više se ne tumači kao politički pritisak bez posljedica, već kao realna prijetnja koja zahtijeva hitan odgovor.
Zabrinutost je dodatno porasla nakon najave američkog državnog sekretara Marca Rubija da će naredne sedmice s danskim zvaničnicima otvoriti razgovore o američkoj akviziciji Grenlanda. Istovremeno, iz Bijele kuće poručeno je da se preferira diplomatsko rješenje, ali da vojna opcija nije u potpunosti isključena.
Diplomatski izvori iz Evropske unije upozoravaju da je atmosfera unutar institucija izrazito napeta.
‘Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju s Trumpom’, izjavio je jedan diplomat upoznat s raspravama. ‘On je u agresivnom modu i moramo biti spremni.’
U pokušaju da se definira zajednička strategija, evropski ministri vanjskih poslova intenzivirali su konsultacije. Francuski šef diplomatije Jean-Noël Barrot potvrdio je da je o situaciji razgovarao s kolegama iz Njemačke i Poljske, naglašavajući potrebu jačanja evropskog odgovora.
Ono što je u pitanju jest pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje, pokušaje na svoju sigurnost i interese, rekao je Barrot novinarima. ‘Grenland nije na prodaju niti za uzimanje… stoga prijetnje moraju prestati.’
Politico navodi da među evropskim zvaničnicima vlada osjećaj dezorijentacije i nedostatka jasnih rješenja.
‘Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo’, rekao je bivši danski zastupnik. ‘Niko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu raditi što god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina.’
U tom kontekstu, razmatraju se četiri moguće opcije.
Prva opcija: Kompromis kroz sigurnosne ustupke
Trump opravdava interes za Grenland tvrdnjama da Danska ne osigurava otok od rastućeg ruskog i kineskog prisustva na Arktiku. Dio evropskih saveznika smatra da bi pregovori, u kojima bi SAD dobio simboličnu pobjedu, mogli brzo smiriti krizu.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a sugerirao je posredovanje Saveza, slično ranijim slučajevima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker dodatno je pojasnio zabrinutost Washingtona:
‘Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru… Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.’ Među idejama su povećana vojna prisutnost na Arktiku, češće vježbe i čak formiranje svojevrsne ‘Arktičke straže’.
Druga opcija: Snažnija finansijska podrška Grenlandu
“>
Trumpova administracija otvoreno podržava grenlandske težnje ka nezavisnosti, računajući da bi se otok potom lako približio SAD-u. Kako bi spriječili takav rasplet, EU i Danska razmatraju značajno povećanje ulaganja. Prema nacrtu Evropske komisije, izdvajanja za Grenland bi se od 2028. godine više nego udvostručila, dosegnuvši 530 miliona eura u sedam godina, uz dodatna sredstva iz fondova EU-a.
‘Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši se resursi prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske firme’, rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost.
Treća opcija: Ekonomski pritisak na SAD
Evropska unija raspolaže Instrumentom protiv prisile, mehanizmom osmišljenim upravo kao odgovor na trgovinske pritiske iz Washingtona. Njegova aktivacija omogućila bi snažan odgovor na američke carine. O potencijalnoj snazi tog alata govorio je i Bernd Lange:
‘Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama.’
Ipak, ostaje dilema bi li Trump takvu prijetnju shvatio ozbiljno.
Četvrta opcija: Vojno prisustvo
Vojni odgovor smatra se krajnjim i najrizičnijim scenarijem. Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak iz Kopenhagena, upozorava:
‘To je teško, ali je moguće. Ali ne znam je li iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo.’
Danski vojni propisi nalažu oružani odgovor u slučaju napada na teritorij, dok pojedini diplomati predlažu raspoređivanje evropskih snaga na Grenland kao sredstvo odvraćanja. Crosbie pritom upozorava na ozbiljne posljedice:
Mogli biste imati efekt gdje imate grupe ljudi koji su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče.
Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom.