Bivši maneken Robert DiCaprio nedavno je uhićen zbog sumnji da je vodio skupinu koja je preprodavala drogu i otimala ljudima nekretnine. Njegov slučaj ponovno je otvorio pitanje potpune nezaštićenosti vlasnika nekretnina u Hrvatskoj, jer prema sumnjama USKOK-a, proizlazi da su vlasnici bez četiriju nekretnina ostali vrlo lako, na osnovi čistih krivotvorina. Otimanje nekretnina na ovaj način nije novost u Hrvatskoj, no potpuno je nejasno zašto država ne želi učiniti baš ništa da zaštiti vlasnike.
Umjesto toga, davanje ogromnog povjerenja javnim bilježnicima i odvjetnicima, te prihvaćanje elektroničke komunikacije bez obveze da se dostavljaju originali, otvara put potpunom kaosu. Naši sugovornici uvjeravaju nas da situacija nikada nije bila ovako loša. “Dokumenti javnih bilježnika i odvjetnika uopće se ne provjeravaju. Sudovi su istisnuti iz odlučivanja o upisu vlasništva nad nekretninom, i to sve pod krinkom digitalizacije za koju je Hrvatska povukla dosta novca iz europskih fondova”, objašnjavaju nam. Zbog mogućnosti da se bez stvarne provjere upisuje vlasništvo nad nekretninom očito dolazi do cijelog niza prevara kojima su izloženi doslovno svi.
Vlasnici nekretnina koje je, kako sumnja USKOK, otela kriminalna grupa predvođena DiCaprijem nisu imali pojma da njihove kuće i zemljišta više nisu upisane na njihova imena. U nekoliko tjedana, kako proizlazi iz zemljišnih knjiga, vlasništvo je prebačeno preko imena nekoliko DiCaprijevih suradnika. Neka imena, kako se sada čini, nisu bila ni stvarna već je riječ o fiktivnim osobama, navodnim kupcima kojima su stvarni vlasnici prodali nekretnine.
Neviđena pljačka
Zanimljivo je da je sve prošlo i kroz javnobilježnički ured i kroz zemljišnoknjižne odjele sudova, te su na osnovi lažnih papira stvarni vlasnici opljačkani. Hoće li nadležni ministri u Vladi RH napokon poduzeti nešto kako bi se ova pljačka spriječila? Kada će uopće stvarni vlasnici ponovno doći do svojih nekretnina? Svi se još sjećaju kako se, sada pokojni, kamatar Miro Čalušić lihvarskim ugovorima između 2007. i 2013. domogao brojnih nekretnina svojih oštećenika. On je bio uhićen u siječnju 2013., a u ljeto 2017., neposredno prije izricanja nepravomoćne presude kojom je osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora te na oduzimanje 29.444.979,85 tadašnjih kuna nezakonite koristi, pobjegao je iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.
Tijekom žalbenog postupka, 14. ožujka 2018., preminuo je u Domu zdravlja u Tomislavgradu nakon ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći. Zbog njegove smrti oduzimanje imovine nije provedeno, dok je njegov suradnik Ivan Anđelić pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora. Država je potom pokrenula poseban postupak radi oduzimanja imovinske koristi od nasljednika. Jedini nasljednik postao je njegov otac Frano Čalušić. Općinski kazneni sud u Zagrebu tek je krajem prošle godine nepravomoćno presudio da se gotovo četiri milijuna eura nezakonito stečene imovine oduzima Frani Čalušiću.
Sud je ponovno utvrdio da je nezakonita dobit ostvarena kaznenim djelima te zaključio da nitko nema pravo zadržati imovinu stečenu kaznenim djelom, pa ni nasljednik. Presudom je Frani Čalušiću oduzeto ukupno 3.949.490 eura. S njegova računa trebalo bi biti povučeno oko 1,1 milijun eura, dok će ostatak – oko 864.000 eura – morati nadoknaditi. Naloženo je i brisanje njegova suvlasništva nad više nekretnina, koje bi, ako presuda postane pravomoćna, prešle u vlasništvo RH.
Doživjela šok
Ostaje otvoreno pitanje hoće li i kada država te nekretnine vratiti oštećenicima. Dio žrtava već je pokrenuo postupke za povrat imovine, a samo je jedan oštećenik u posebnoj parnici već uspio vratiti svoju nekretninu iako je bez nje ostao prije petnaestak godina. Čeka li takva sudbina i DiCaprijeve žrtve? Ako je suditi po slučajevima u koje smo dobili uvid, mogli bi završiti kao i Čalušićeve žrtve.
Naime, ovih dana započeo je žalbeni postupak u slučaju supruge američkog Hrvata kojemu je još 2012. na prevaru oteta nekretnina na otoku Viru. Prevarant, kojem se više ne može ući u trag, s pomoću lažnih papira upisao se na njegovu imovinu te ju je naknadno prodao kupcu koji, kako je tvrdio na sudu, nije imao pojma u što se upleo. Za malverzacije je nasljednica pokojnog američkog Hrvata doznala nakon ostavinske rasprave. Naime, kada je trebala preuzeti kuću na Viru, shvatila je da ona više ne glasi na ime njezina pokojnog supruga. Sud je utvrdio da je prodana, i to kupoprodajnim ugovorom od 13. rujna 2012. godine. Iako u to vrijeme vlasnik uopće nije dolazio u Hrvatsku, ostao je bez imovine.
Da bi došla do kuće na Jadranu, nasljednica je morala podnijeti tužbu. Tužila je novog vlasnika i prevaranta koji se tijekom postupka uopće nije pojavljivao na sudu. Ipak, sud je njezinu tužbu djelomično prihvatio i utvrdio da je kupoprodajni ugovor od 13. rujna 2012., na temelju kojeg se prevarant upisao kao vlasnik, nepostojeći i da ne proizvodi pravne učinke. Zatim je naložio i brisanje zemljišnoknjižnog upisa provedenog rješenjem zadarskog zemljišnoknjižnog odjela od 27. rujna 2017. i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije tog upisa. Jednostavnije rečeno – nezakoniti je ugovor raskinut i ime pravog vlasnika ponovno je upisano u zemljišne knjige.
Lažni papiri
Tijekom postupka utvrđeno je da je kupoprodajni ugovor između pravnog vlasnika i prevaranta bio lažiran. Na njemu je stajalo da je ovjeren u javnobilježničkom uredu na adresi u Zagrebu na kojoj taj javni bilježnik nikada nije bio. Izgleda i da je osobna iskaznica prvog vlasnika bila krivotvorena, odnosno da je iskorištena osobna iskaznica koju je jedan čovjek iz Požege izgubio i prijavio njezin nestanak. U ugovoru su bile i brojne pravopisne pogreške, no unatoč svemu, varalica se uspio upisati kao vlasnik kuće na Viru.
Zatim ju je prodao novom vlasniku koji je tijekom cijelog procesa ponavljao da ništa o prevari nije znao, već je samo vjerovao u ono što je vidio u zemljišnim knjigama. Kako ova presuda još nije pravomoćna, nasljednica prvog vlasnika zasad ne može do svoje kuće na Viru. Lažni papiri poslužili su i varalicama zbog kojih je bez kuće i dvorišta u Zagrebu ostao Mladen F. Da njegova kuća više nije njegova, doznao je u ožujku 2021., kada je otišao u zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu kako bi pribavio dokumentaciju potrebnu za obnovu krovišta nakon potresa. Ondje mu je rečeno da više nije vlasnik nekretnine te mu je uručena preslika kupoprodajnog ugovora i rješenje o upisu novog vlasnika.
Istražiteljima je zatim potvrdio kako taj ugovor nikada nije potpisao niti je ikada bio kod javnog bilježnika u Velikoj Gorici, gdje je, prema dokumentaciji, 9. siječnja 2020. navodno ovjerio potpis na ugovoru kojim nekretninu prodaje za 260.000 eura. Istaknuo je i kako nikada nije primio taj novac niti je potpisao bilo kakav ugovor o prodaji svoje kuće osobi čije je ime navedeno kao ime kupca. Odmah je sve prijavio policiji, a Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv dvojice muškaraca zbog sumnje da su početkom siječnja 2020. krivotvorili kupoprodajni ugovor i nezakonito se upisali kao vlasnici obiteljske kuće Mladena F.
Negiraju krivnju
Prema optužnici, prvooptuženi, državljanin Češke, i drugooptuženi, hrvatski državljanin, terete se da su pribavili nevjerodostojan ugovor o kupoprodaji nekretnine u vlasništvu Mladena F., na kojem su se nalazili krivotvoreni potpis prodavatelja i lažna ovjera javnog bilježnika. Na temelju tog ugovora 10. siječnja 2020. podnesen je prijedlog za uknjižbu, a pet dana poslije zemljišnoknjižni odjel proveo je upis vlasništva u korist prvooptuženog.
Time je, navodi tužiteljstvo, vlasnik nekretnine oštećen za najmanje 260.000 eura, koliko iznosi procijenjena vrijednost nekretnine, dok su okrivljenici sebi pribavili nepripadnu imovinsku korist u istom iznosu. Javni bilježnik čije je ime navedeno u spornom ugovoru naknadno je izvijestio da broj ovjere ne odgovara toj ispravi te da potpis i pečat nisu autentični. Obojica optuženika pak negiraju krivnju. Prvooptuženi tvrdi da je nekretninu kupio preko posrednika i da nikada nije bio u javnobilježničkom uredu, dok drugooptuženi odbacuje bilo kakvu povezanost s izradom ili predajom ugovora. Za to vrijeme Mladen F. bori se da vrati svoju nekretninu u svoje vlasništvo jer mu je ona jedina vrijednost koju posjeduje.
Afera kojom je zasad obuhvaćeno najviše aktera malverzacija s nekretninama jest ona u kojoj je prvi optuženik Krešo Matić. Njega i njegova prvog suradnika USKOK tereti da su organizirali i vodili zločinačko udruženje koje je od studenoga 2019. do travnja 2022. na području Zagreba nezakonito preuzimalo vlasništvo nad nekretninama. Prema optužbama što ih je dio okrivljenih, među kojima je i sam Krešo Matić, već priznao, cilj im je bilo nezakonito zaraditi. Zato su pronalazili prikladne nekretnine i osobe na koje bi se vlasništvo moglo prepisati, bez znanja i suglasnosti zakonitih vlasnika.
Velike štete
Vlasništvo su prenosili na temelju nevjerodostojne dokumentacije i prividnih pravnih poslova između članova skupine. Sastavljali su ugovore s lažnim potpisima ugovornih strana te izrađivali nevjerodostojne javnobilježničke ovjere, a potom su drugi okrivljenici, uz obećanje imovinske koristi, potpisivali takvu dokumentaciju, podnosili je na ovjeru i pokretali postupke uknjižbe pred nadležnim sudovima, iako su znali da stvarni vlasnici nikada nisu sklopili nikakav ugovor. Uloga pojedinih članova obuhvaćala je pronalaženje kupaca za tako stečene nekretnine, davanje pravnih savjeta vezanih uz zemljišnoknjižne postupke, omogućavanje ulaska u posjed, izradu dokumentacije potrebne za uknjižbu te čuvanje nezakonito preuzetog posjeda.
Prema optužbi, sve je to služilo oduzimanju vlasništva od zakonitih vlasnika, prikrivanju nezakonitog načina stjecanja te daljnjoj prodaji i unovčenju nekretnina. Vlasnike i njihove nasljednike oštetili su za više od 2,3 milijuna eura. Tužiteljstvo sumnja da su za gotovo 112.000 eura članovi skupine oštetili i kupce od kojih su primili novac, a nisu prenijeli vlasništvo, te da su neovlaštenim prisvajanjem nekretnina i njihovom prodajom pribavili ukupno više od 845.000 eura. Matić je priznao da je u taj biznis ušao nedugo nakon što je izašao iz zatvora. Istražitelje je uvjeravao da je samo izrađivao lažne dokumente koje su mu naručili drugi ljudi.
“Oni su htjeli nezakonito uzeti neke nekretnine, no ja im u tome nisam pomagao. Moja uloga nije bila ključna ni u pronalaženju ljudi koji su pristajali na to da se na njih privremeno uknjižuje vlasništvo nad tim kućama i stanovima. Nakon što sam izašao iz zatvora, otvorio sam tvrtku na Trgu bana Jelačića. Dolazili su mi kojekakvi ljudi tržeći da im izradim razne papire. Izrađivao sam i ugovore koji su se odnosili na ljude koji su umrli, a podatke su mi pribavljali razni ljudi. Donosili su mi vlasničke listove ili osobne karte na koje bi se ljudi upisivali, odnosno preslike dokumenata od javnih bilježnika, i to onih javnih bilježnika koji nisu živi ili više ne rade”, izjavio je Matić.
Lažno predstavljanje
Zanimljivo je da je tijekom postupka ispitan i Igor Martinović, javni bilježnik kod kojega je Matićeva grupa redovito ovjeravala preslike ugovorne dokumentacije. U skandaloznom iskazu Martinović je priznao da je dokumente ovjeravao a da nije provjeravao njihovu autentičnost. Ipak, ostao je samo svjedok. “Matića sam upoznao prije nekoliko godina. Predstavio mi se kao odvjetnik koji ima ured na Trgu bana Josipa Jelačića. Nakon toga me nastavio kontaktirati nekoliko puta mjesečno. Govorio mi je da ima stranke kojima bi trebalo ovjeriti neke dokumente te je od mene tražio termin kako bi došli k meni u ured na ovjeru”, opisao je javni bilježnik u svom svjedočenju.
Kada su ga pitali o kakvim je ovjerama bila riječ, objasnio je da su to bile ovjere potpisa ili preslika. “Nekad je Krešo Matić osobno dolazio k meni s osobama koje su tražile ovjeru, a ponekad bi osobe same došle te bi se pozvale na to da ih je uputio Matić”, zaključio je. Lažne dokumente imali su i DiCaprio i njegovi ljudi koji su osumnjičeni za najnoviju epizodu u seriji otimačina nekretnina. Iskoristili su činjenicu da stvarnim vlasnicima OIB nije bio upisan u zemljišne knjige. Zato su s pomoću krivotvorenih kupoprodajnih ugovora, lažnih punomoći i druge nevjerodostojne dokumentacije nekretnine prepisivane na članove skupine i povezane osobe, a potom zadržavane ili preprodavane.
Istražitelji sumnjaju da su na taj način vlasnike oštetili za ukupno 4.910.298,83 eura, koliko su međusobno podijelili kao protupravno stečenu korist. U drugom slučaju, radi prikrivanja podrijetla jedne nekretnine u Splitu, osumnjičenici su dogovorili fiktivni zajam od 500.000 eura, iako je tržišna vrijednost nekretnine iznosila 3.952.875,20 eura. Na temelju tog ugovora vlasništvo je preneseno na jednog od osumnjičenika, čime je vlasnica oštećena za gotovo četiri milijuna eura.