Rafinerija nafte u Rijeci u vlasništvu kompanije INA od studenoga 2022. godine pa sve do polovice 2023. godine nije uopće radila. Iz mađarskog MOL-a objasnili su kako je bila riječ o planskom prestanku rada u preradi sirove nafte u sklopu velikog projekta nadogradnje, to jest projekta ugradnje tih pogona i obećane modernizacije. Tada su se izvodili radovi na postojećim jedinicama te obavljale pripreme za izgradnju novog postrojenja za obradu teških ostataka.
Tijekom tog vremena planirano je bilo osigurati opskrbu gorivima iz zaliha i uvoza, a onda je, nakon višemjesečnog prekida, rafinerija ponovno puštena u pogon sredinom 2023. godine s punim kapacitetom proizvodnje goriva. Tek tijekom 2025. projekt nadogradnje Rafinerije Rijeka, vrijedan ukupno čak 700 milijuna eura, dosegnuo je visoku dovršenost od oko 94 posto, i taj proces zapravo i dalje traje.
Završetak kompletne modernizacije i početak maksimalnog rada očekuje se tek u ovom prvom kvartalu 2026. – pri tome je rafinerija imala kapacitet prerade od oko tri milijuna tona godišnje, a sada bi trebala imati oko četiri milijuna tona godišnje.
Masne mrlje
Rad je počeo nakon što su procesne jedinice stabilizirane nakon završetka radova na SRU-u (uklanjanje sumpora) i HCU-u (hidrokraking), a realno je tek u travnju 2024. godine došlo do postupnog restarta nakon redovitog procesa koji se naziva turnaround, što je drugi naziv za redoviti remont.
Obaveza je to koju su mađarski suvlasnici INA-e preuzeli i prije nego što im je nekadašnja Milanovićeva vlada omogućila suvlasničke udjele u INA-i iz mandata tadašnjega ministra Slavka Linića. On je pri prodaji INA-e MOL-u uvjetovao da modernizacija Rijeke i tada još Siska bude jedan od glavnih uvjeta da bi Mađari ušli, no oni su to nakon svih afera i problema ignorirali sve do 2022. godine. Nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u Rijeci 2024. godine more je u okolici rafinerije mjesecima, sve dosad, bilo zagađeno i puno masnih mrlja kao u starim socijalističkim vremenima, dok još nije izmišljen pojam “energetske učinkovitosti”.
No, s činjenicom da mađarski MOL preuzima srbijanski NIS postaje jasno da im Rafinerija Rijeka više neće trebati – potvrdio je to između redaka premijer Andrej Plenković, govoreći nakon posljednje sjednice vrha stranke novinarima o problemu JANAF-a i, posljedično, INA-inih rafinerija u Hrvatskoj – odnosno one jedine preostale, u Rijeci. U njoj je danas zaposleno tek oko 60 djelatnika, iako je pogon ogroman, a uskoro bi broj zaposlenih mogao pasti na – nula. Naime, na pitanje novinara može li širenje MOL-a na srpsko tržište utjecati na riječku rafineriju, koja je u vlasništvu INA-e, a u kojoj je većinski vlasnik također MOL, Plenković je rekao da je to “stvar o kojoj će se u budućnosti razgovarati”. Izmotavao se i nevoljko odgovarao na pitanja o tome, a potpuno je jasno da je razlog to što bi rafinerija u Rijeci uskoro mogla postati – višak.
Novi razgovori
Većinom je Plenković govorio o tome kako je ulazak Mađara u INA-u rezultat politike prethodnih vlada, a ne njegove, i uz to je sasvim otvoreno priznao da bi i zatvaranje riječke rafinerije moglo biti jedna od opcija.
“Hrvatska je, nažalost, samo suvlasnik u okviru INA-e, što je jedna od odluka koja je meni iz kuta premijera koji je morao prebroditi mnoge izazove tijekom energetske krize ograničavala manevarski prostor djelovanja. No, srećom, mogli smo se osloniti na HEP i na druge načine dati potpore gospodarstvu i građanima. Da je onima koji su donosili te odluke današnje iskustvo i pamet, vjerojatno nikada ne bi prodavali INA-u, ne MOL-u, nego bilo kome. Dakle to je današnje iskustvo”, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je njegova vlada zatražila ozbiljnu valuaciju kompanije, da su ponudili cijenu za udjel u INA-i, no MOL nije prihvatio tu valuaciju. “Međutim, ova će okolnost zahtijevati da razgovaramo s predstavnicima MOL-a, s Mađarskom, i da osiguramo da rafinerija u Rijeci radi. Ona može preraditi praktički svu naftu koja je potrebna Hrvatskoj”, rekao je Plenković, ali nije želio dati odgovor, odnosno procjenu na pitanje hoće li postojati daljnje ekonomsko opravdanje za njezin rad nakon što MOL preuzme i NIS.