Ruske vlasti donijele su odluku kojom se na teritoriji Ruske Federacije zabranjuje djelovanje svih satanističkih hramova, zajednica i organizacija. Prema zvaničnom obrazloženju državnih institucija, ove grupe su klasifikovane kao ekstremističke, što podrazumijeva da im se u potpunosti uskraćuje pravo na javno okupljanje, organizovanje, propagandne aktivnosti, kao i bilo kakav institucionalni ili javni rad. Odluka se odnosi kako na formalno registrovane organizacije, tako i na neformalne grupe koje djeluju u okviru ove ideologije.
Predstavnici vlasti ističu da je glavni cilj ove mjere očuvanje tradicionalnih vrijednosti, kulturnog identiteta i vjerskog nasljeđa Rusije. Prema njihovom tumačenju, satanističke ideologije i prakse smatraju se destruktivnim, moralno neprihvatljivim i nespojivim sa društvenim normama i vrijednostima koje država nastoji da zaštiti. Zvaničnici naglašavaju da Rusija, kao zemlja sa dubokim istorijskim i religijskim korijenima, ima pravo da jasno definiše granice dozvoljenog djelovanja kada su u pitanju ideologije koje, po njihovoj procjeni, mogu ugroziti društvenu stabilnost, javni moral i duhovni identitet nacije.
Ipak, ova odluka izazvala je podijeljene reakcije kako unutar zemlje, tako i u međunarodnoj javnosti. Kritičari upozoravaju da se ovako široko i neprecizno definisan pojam ekstremizma može koristiti kao sredstvo za ograničavanje osnovnih ljudskih prava, uključujući slobodu vjeroispovijesti, mišljenja i izražavanja. Posebno se ukazuje na rizik da bi slične mjere u budućnosti mogle biti primijenjene i na druge manjinske, nekonvencionalne ili nepopularne vjerske i ideološke grupe, bez jasnih i transparentnih kriterijuma.
S druge strane, pristalice zabrane smatraju da država ima legitimno pravo, pa čak i obavezu, da postavi jasne moralne i društvene granice u cilju zaštite nacionalnog identiteta i većinskih vrijednosti. Po njihovom mišljenju, tolerisanje ideologija koje otvoreno osporavaju dominantne kulturne i religijske temelje društva može dovesti do erozije moralnih normi i destabilizacije društvenog poretka.
Ova odluka privukla je značajnu pažnju međunarodnih organizacija, medija i stručnjaka za ljudska prava, te se uklapa u širi kontekst pojačane kontrole vjerskih, kulturnih i ideoloških pitanja u savremenoj Rusiji. Istovremeno, ona otvara nova i složena pitanja o odnosu državne moći i ličnih uvjerenja, granicama slobode u savremenim društvima, kao i o načinu na koji vlast definiše koje su ideologije i oblici društvenog djelovanja prihvatljivi, a koji se smatraju prijetnjom javnom poretku.