Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom protekle sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata čiji su vlasnici strani državljani. Ovo je prvi korak u sprovođenju zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koje je nedavno upozorilo na učestalo kršenje poreskih propisa od strane firmi i pojedinaca stranog porijekla.
Iz Poreske uprave navode da redovno sprovode i planske i vanredne kontrole svih poreskih obveznika, uključujući i one sa stranim osnivačima. Kontrole se vrše prema procjeni rizika, a u slučajevima gdje su utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekršaja ili krivičnog djela – pokrenuti su odgovarajući postupci.
Prema zvaničnim podacima, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine inspektori su izvršili 3.123 provjere, a nepravilnosti su utvrđene kod 567 poreskih obveznika. Izrečeno je 752 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 2,3 miliona eura, dok je naplaćeno oko 47% izrečenih kazni. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika.
Poreska uprava je u devet mjeseci ove godine sprovela i 406 potpunih kontrola, u kojima su utvrđene ukupne korekcije od čak 33 miliona eura. Osim toga, sprovedene su ciljne provjere firmi stranih osnivača zbog kašnjenja prijava, neplaćanja poreza, neprikazivanja prometa uprkos izdavanju fiskalnih računa i drugih nepravilnosti. U više slučajeva podnesene su krivične prijave za utaju poreza i doprinosa.
Shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će i dalje dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama stranih državljana Upravi policije, kako bi se sprovele dodatne provjere i pokrenuli postupci za eventualno ukidanje privremenog boravka – kada za to postoje zakonski uslovi.
Iz Poreske uprave poručuju da je dostavljena tek prva lista, te da je riječ o kontinuiranoj aktivnosti – novi spiskovi nelikvidnih i neaktivnih firmi stranih državljana biće periodično dostavljani Upravi policije.
Dodatno naglašavaju da Poreska uprava sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem potpune digitalizacije poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i usklađivanja sa međunarodnim standardima.
Ključni dio reforme je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji će zamijeniti sve postojeće informacione platforme. IRMS će objediniti sve faze poreskog procesa – od registracije obveznika, obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. U kombinaciji sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je u upotrebi od 2021. godine, ovaj sistem predstavlja centralnu tačku modernog, pouzdanog i potpuno digitalnog poreskog okvira.
IRMS sistem bi trebalo da bude pušten u rad 1. januara 2026. godine, dok će naredne godine početi druga faza reforme, koja uključuje uvođenje novih digitalnih servisa.
Poreska uprava ističe i finansijske rezultate: za prvih deset mjeseci 2025. godine naplaćeno je 1,4 milijarde eura bruto prihoda, što je 17 miliona više nego u istom periodu prethodne godine. Plan naplate za period januar–oktobar ostvaren je u iznosu od 99,6%.
Iz Poreske uprave ističu da je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila 495 miliona eura, što je 92 miliona više nego prošle godine – rast od 23%. U odnosu na plan, naplata PDV-a bila je veća za dodatnih 0,5 miliona eura.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura, što predstavlja povećanje od 21 milion eura ili 10% u odnosu na isti period prošle godine. U odnosu na plan, ostvareno je čak 14,4 miliona eura više.
Naplata doprinosa – značajan pad zbog izmjena zakona
Kada je riječ o doprinosima, naplaćeno je 339 miliona eura, što je 32% manje u odnosu na isti period lani.
Iz PU objašnjavaju da je pad očekivan i direktno povezan s smanjenjem stopa doprinosa za PIO, koje je stupilo na snagu 1. oktobra 2024. godine.
Prema izmjenama zakona:
- doprinos za PIO na teret osiguranika smanjen je sa 15% na 10%,
- doprinos na teret poslodavca smanjen je sa 5,5% na 0%.
Ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO za sve kategorije obveznika sada iznosi 10%.
Iz Poreske uprave naglašavaju da je, uprkos padu naplate doprinosa, ukupna naplata bruto prihoda i dalje u porastu, što potvrđuje efikasnost novih reformskih mjera.