Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović ističe da je aktuelni svjetski poredak ozbiljno uzdrman i da se naočigled cijele svjetske javnosti ide u pravcu raspada i uspostave nekog novog projekta.



Izlazak SAD-a iz nekih važnih institucija vidim kao dio tog procesa za koji se tvrdi da se dešava neplanski zbog iznenadnih odluka predsjednika Donalda Trampa. Ja ipak mislim da je u pitanju dio nekog većeg plana, a u prilog tome podsjetit ću vas na jedan detalj od prije par godina. Kada je započela ova faza urušavanja postojećeg poretka, 2023. godine Azerbejdžan je u “blitzkriegu” za samo tri dana povratio neke oblasti pod svoj suverenitet vojnom akcijom, a da nije bilo nikakve ozbiljne reakcije svjetskih sila. To je po meni bio početak realizacije plana o kojem sam ranije govorio. Svojim najbližim saradnicima tada sam rekao da više ništa neće biti isto. Za vrlo kratko vrijeme iza toga počela su strašna događanja u Gazi, ostalo uglavnom znamo i svakodnevno pratimo ta dešavanja – kaže Ademović u razgovoru za Fenu.



Izlazak SAD-a iz brojnih međunarodnih institucija, će se, smatra on, loše odraziti na cijelu Evropu, pa i na Bosnu i Hercegovinu, posebno kad su u pitanju funkcionisanje i uticaj navedenih institucija.

Značajna je bila američka podrška u mnogim sličnim tijelima i projektima koji su doprinosili vladavini prava i regionalnoj saradniji među državama. Jedan od najznačajnijih segmenata jeste svakako i nekadašnji Haški tribunal a sada rezidualni mehanizam koji je značajno doprinio vladavini prava i sankcionisanju kriminalnog i zločinačkog ponašanja država i vlada, kao i pojedinaca, koje su počinile genocid i teške ratne zločine, a posebno one koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije. Medutim, ne treba se predavati i nikada se ne smije odustajati, treba biti proaktivan i ići uvijek korak naprijed. U tom kontekstu, mišljenja sam da Evropska unija treba osnovati ili podržati osnivanje “Safari tribunala”, koji bi se bavio istraživanjem i suđenjem raznim zločincima koji su terorisali opkoljeno Sarajevo od 1992. do 1995. godine. Podsjećanja radi, u tom periodu u Sarajevu je ubijeno preko 11 hiljada ljudi, od toga 1601 dijete. To ne smije ostati neprocesuirano – naglašava Ademović.



Kada je riječ o još jednom aktuelnom pitanju, izgradnje Južne plinske interkonekcije, Ademović kaže da pouzdano zna da je opredjeljenje gotovo svih političara u BiH da je taj plinovod strateški važan za Bosnu i Hercegovinu i da treba sve učiniti da se sam projekat što prije implementira u skladu sa zakonskim propisima.

Evidentno je da postoje nastojanja nekih političara koji dolaze iz reda hrvatskog naroda da taj projekat bude pod kontrolom hrvatskih kadrova. Čak se i putem nekih, poput Željane Zovko i Maxa Primorca, vrši dehumanizacija Bošnjaka da bi se popustilo tim nastojanjima i pritiscima. Tu po meni ne smije biti popuštanja i loših rješenja, po bilo koju cijenu – ističe Ademović.

U okviru oblasti energetike, posljednjih nekoliko mjeseci eskaliralo je i pitanje donošenja zakona o proizvodnji i regulisanju električne energije, što je, po Ademoviću, strateško pitanje, jer je donošenje ovog zakona između ostalog i jedan od preduslova koje naša država treba ispuniti kako se na nju ne bi primjenila politika naplate taksi za tzv. CBAM. Pored toga, predmetnim zakonom se rješava regulacija tržišta i uspostava berze.



S tim u vezi, postoje dva zakona koja su u proceduri. Jedan je u Domu naroda u prvom čitanju, po skraćenom postupku, kojim se predviđa osnivanje berze u Mostaru, dok drugi prijedlog zakona, koji je usvojen u Predstavničkom domu i još uvjek formalno nije dostavljen Domu naroda da ga razmotri po hitnom postupku, predviđa da sjedište berze bude u Brčko distriktu BiH. Po meni je to bolje rješenje i zakon može biti brže usvojen po hitnom postupku, jer je već usvojen u Predstavničkom domu. Međutim, Dragan Čović već nekoliko puta javno izjavljuje da taj zakon neće proći Dom naroda zbog sjedišta berze. Ukoliko i dalje ostane pri tom stavu, neće biti moguće usvojiti taj prijedlog zakona u Domu naroda jer HDZ može uvijek uskratiti kvorum. Nije mi baš jasno zašto to Čović radi, jer Hrvati ne žive samo u Hercegovini, žive isto tako i u Posavini, u Brčko diskriktu, u kojem su dio aktuelne vlasti, i trebalo bi da mu je stalo do njih. Taj zakon bi već na narednoj sjednici Doma naroda trebalo pokušati usvojiti, međutim, imajući u vidu dosadašnja događanja, nisam optimista – navodi predsjedavajući Doma naroda PSBiH.

Govoreći o obilježavanju 9. januara kao neustavnog praznika, što su mnogi, ukljujčujući OHR, osudili proteklih dana, Ademović naglašava da se ne može ostati samo na osudama i javnom komentarisanju.

Postupanje protivno odlukama Ustavnog suda BiH je krivično djelo i kao takvo zahtijeva reakciju nadležnih institucija države, prije svega Tužilastva i Suda BiH. Činjenica da na obilježavanje tog dana redovno dolaze delegacije iz susjednu Srbije ukazuje na podršku te države anti ustavnom djelovanju. To je svakako miješanje u unutrašnje stvari druge države, konkretno BiH, što je neprihvatljivo. Stoga, nadležne institucije trebaju zabraniti ulazak u BiH svim delegacijama i pojedincima koji dolaze na obilježavanje događaja koji je antiustavan i predstavlja akt podrivanja i rušenja ustavnog poretka BiH. To je sa aspekta vladavine prava apsolutno neprihvatljivo i tako ga treba i tretirati, ali ponovit ću, od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine – poručuje Ademović.

On je odgovorio i na pitanje je li Vlada Kantona Sarajevo zakazala kada je u pitanju čišćenje grada i omogućavanje makar minimuma prohodnosti i kretanja proteklih dana nakon obilnih snježnih padavina.