Nova zabrana mijenja način na koji djeca koriste internet, a tehnologija i roditelji biće pod pritiskom da prate promjene.
Australija je postala prva zemlja na svijetu koja potpuno zabranjuje korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Nova pravila stupaju na snagu 10. decembra i predstavljaju najradikalniji pokušaj do sada da se maloljetnici zaštite od štetnog online sadržaja.
Prema odluci vlade, tehnološke kompanije morat će poduzeti „razumne korake“ kako bi osigurale da maloljetnici ne otvaraju nove naloge te da se postojeći deaktiviraju ili uklone. Cilj ove, u svijetu jedinstvene mjere, jeste smanjiti pritiske i rizike kojima su djeca izložena zbog algoritama koji ih navode da provode previše vremena pred ekranom i konzumiraju sadržaje opasne po zdravlje i dobrobit.
Vladino istraživanje navodi da 96% djece uzrasta 10–15 godina koristi društvene mreže, a čak sedam od deset bilo je izloženo štetnim materijalima – od mizoginije i nasilnih snimaka do sadržaja koji potiču poremećaje ishrane i rizična ponašanja.
Na listi platformi obuhvaćenih zabranom trenutno se nalazi deset servisa: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X, YouTube, Reddit, Kick i Twitch. Zbog kriterija koji isključuju edukativne i komunikacijske alate, servisi poput YouTube Kidsa, Google Classrooma i WhatsAppa nisu obuhvaćeni mjerom, a djeca i dalje mogu gledati sadržaj na YouTubeu koji ne zahtijeva registraciju.
Vlada uvjerava da će se djeca i roditelji u potpunosti izuzeti od sankcija, a sav teret provedbe stavljen je na tehnološke kompanije. Kazne za ozbiljna ili ponovljena kršenja mogu doseći i do 49,5 miliona australskih dolara.
Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavila je da će s gašenjem nepravilnih računa početi 4. decembra, dok Snapchat planira omogućiti verifikaciju dobi putem bankovnih podataka, ličnih dokumenata ili selfieja. Ipak, provedba ostaje neizvjesna jer kompanije nisu otkrile konkretne metode provjere, a stručnjaci upozoravaju da bi sistemi mogli pogrešno blokirati punoljetne korisnike, a istovremeno propustiti maloljetnike.
Vladin izvještaj pokazao je i da je tehnologija prepoznavanja lica najmanje pouzdana upravo za korisnike mlađe od 16 godina. Bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler ukazao je i na finansijski aspekt, poručivši: „Meti treba sat i 52 minute da zaradi 50 miliona dolara.“
Kritičari upozoravaju da zabrana ne obuhvata stranice za upoznavanje, gaming platforme i AI chatbotove, te da bi tinejdžeri koji online traže podršku mogli postati još izoliraniji. Neki tvrde da bi edukacija bila daleko efikasnije rješenje.
Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da sistem neće biti „savršeno“ proveden. „Biće malo neuredno u provedbi. Velike reforme uvijek jesu“, poručila je. Pojavila se i zabrinutost zbog količine ličnih podataka potrebnih za verifikaciju dobi, posebno jer je Australija u proteklim godinama doživjela nekoliko ozbiljnih curenja podataka.
Vlada, međutim, ističe da zakon uključuje snažne zaštitne mehanizme: podaci se smiju koristiti isključivo za provjeru dobi i moraju biti uništeni odmah nakon toga, dok su za kršenja propisane stroge kazne. Platforme će morati ponuditi i način provjere koji ne zahtijeva korištenje službenih dokumenata.
Tehnološke kompanije tvrde da je zabranu teško provesti, da je lako zaobići i da nosi rizike po privatnost korisnika. Upozoravaju i da bi mogla otjerati djecu u „tamne dijelove interneta“ te ih lišiti važnih društvenih kontakata. Snap i YouTube čak su osporili da uopće spadaju u kategoriju društvenih mreža, dok Google prema navodima medija razmatra pravnu borbu. Uprkos prvobitnom protivljenju, TikTok i Snap su na kraju saopćili da će se prilagoditi zakonu, dok je jedina australska platforma na listi – Kick – najavila konstruktivnu saradnju.
Australija je prva zemlja na svijetu koja uvodi ovako strogu zabranu, pa će druge države pažljivo pratiti njen ishod. Francuska razmatra sličnu mjeru za mlađe od 15 godina, Danska i Norveška planiraju restrikcije, dok bi u Španiji korištenje društvenih mreža za mlađe od 16 zahtijevalo odobrenje staratelja. U SAD-u je sud blokirao pokušaj Utaha da uvede obavezni roditeljski pristanak.
Očekivano, tinejdžeri već traže načine zaobilaženja pravila – otvaraju račune s lažnim datumima rođenja i dijele savjete o alternativnim aplikacijama. Neki influenceri prebacili su se na zajedničke profile s roditeljima, dok analitičari predviđaju i veliki rast korištenja VPN-ova, kao što se desilo u Velikoj Britaniji nakon uvođenja sličnih mjera.