Jedan od najvećih evropskih trgovačkih lanaca, Lidl, dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Ova informacija već mjesecima plijeni veliku pažnju javnosti, pa jedni navedeno vide kao spas za kućni budžet, dok drugi kao prijetnju domaćoj trgovini. O tome koji su stvarni dobici i gubici ulaska Lidla na tržište Bosne i Hercegovine, pitali smo Nisada Karabegovića, magistra ekonomije i menadžera u jednoj od domaćih kompanija koja ostvaruje višemilionske promete.
Bez sumnje, njegov ulazak na tržište Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih stranih investicija u sektoru maloprodaje u posljednjem periodu. Ova investicija, kao takva, donosi brojne koristi, ali i potencijalne prijetnje i nedostatke.
Kada govorimo o dolasku Lidla, možemo reći da je već došao – kompanija je registrovana još 2021. godine, od kad započinju i njihove investicione aktivnosti. Kupovinom zemljišta, ulaganjem u infrastrukturu i logistiku, Lidl je počeo poslovnu saradnju sa brojnim bh. kompanijama što predstavlja pozitivnu informaciju. Efekti dolaska ovakve strane kompanije na domaće tržište su brojni i ukoliko bi željeli veliki dio njih tačnije identificirati, to bi zahtijevalo prilično kompleksnu analizu. Međutim, neke od njih svakako možemo navesti.
Potrošači
Možda najveću korist mogli bi imati građani Bosne i Hercegovine. Potrošači u BiH će imati priliku kupovati neke nove robe – pretežno stranog porijekla, iz nešto drugačijeg asortimana. S obzirom na prepoznatljivost Lidla po politici niskih cijena, moglo bi se očekivati da će takva politika napraviti pritisak na spuštanje cijena kod konkurenata na tržištu BiH, a što bi trebalo predstavljati pozitivnu vijest za potrošače. Nešto slična iskustva zabilježena su u nekim zemljama u kojima je došlo do pada cijena prvenstveno prehrambenih proizvoda. Takođe, nije isključeno da bi potrošači mogli dobiti i generalno bolji kvalitet usluge.
Zapošljavanje, investicije i fiskalna korist
Otvaranje poslovnica i distributivnih centara širom BiH podrazumijeva i zapošljavanje više od 2.000 radnika. Usput, Lidl u Srbiji zapošljava blizu 3.300 radnika dok u Hrvatskoj zapošljavaju nešto više i to oko 3.700 radnika (2024. godina). U pitanju su nova radna mjesta prvenstveno u trgovini i transportu. Osim novih radnih mjesta, zaposlenici u domaćim trgovačkim lancima mogli bi postići bolje uslove rada na trenutnim poslovima s obzirom na novi pritisak konkurencije.
Prema godišnjim izvještajima o poslovanju Lidla BiH, može se vidjeti da je Lidl već investirao više stotina miliona konvertibilnih maraka te da im je kapital krajem 2024. godine iznosio blizu 300 miliona KM. Dosadašnje i buduće investicije, kao i zapošljavanje, doprinijet će javnim prihodima BiH time što će država ubirati različite poreze, doprinose, takse i naknade.
Šansa za domaće brendove
Kada je riječ o domaćim prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, domaći proizvođači bi mogli dobiti priliku za širi plasman svojih proizvoda uvrštavanjem u Lidlov asortiman, uz mogućnost ulaska tih proizvoda u Lidlovu međunarodnu mrežu, što bi moglo značiti i šansu za izvoz bh. proizvoda. Ono što je bitno napomenuti u kontekstu navedenog jeste da saradnja s Lidlom nosi i izazove poput stroge kontrole kvaliteta proizvoda, skromne otkupne cijene, relativno velike količine kao i striktne rokove.
Međutim, pored navedenih koristi, mogli bi biti vidljivi i nedostaci ulaska ovog njemačkog giganta na tržište Bosne i Hercegovine. Neki od njih jesu:
Domaće kompanije
Gubitke u vidu pada prometa i profita mogle bi osjetiti domaće kompanije, počev od onih koje se bave isključivo trgovinom pa do onih kompanija koje se bave proizvodnjom prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. U Lidlovoj ponudi dominiraju privatne robne marke i strani proizvodi, što će se bez sumnje odraziti na promete domaćih kompanija. Neki od najznačajnijih domaćih trgovačkih lanaca poput Bingo (oko 2,1 milijarde KM prometa), Konzum (oko 740 miliona KM prometa), Tropic (oko 700 miliona KM prometa), Bellamionix (oko 300 miliona KM prometa), Mercator (oko 240 miliona KM prometa), Yimor (oko 180 miliona KM prometa), Amko komerc (oko 150 miliona KM prometa) i dr., sigurno će osjetiti dolazak Lidla jer će se tržište dijeliti na više konkurenata (igrača). Takođe, poznato je da u nekim zemljama nakon dolaska velikih trgovačkih lanaca poput Lidla, došlo do smanjenja profitnih marži, smanjenja prometa, smanjenja učesnika na tržištu i slično. Ono što je poznato važno napomenuti jeste da Lidl u susjednoj Hrvatskoj ostvaruje oko 1,3 milijarde eura prometa, dok u Srbiji ostvaruje oko 950 miliona eura prometa. Tržišta jesu različita, ali prometi pokazuju da Lidl uopšte nije “bezazlen” konkurent.
Repatrijacija profita u inostranstvo
Ono što treba imati na umu jeste da Lidl ne dolazi s namjerom da pomaže ekonomiji Bosne i Hercegovine kroz investiranje, zapošljavanje i trgovinu. Njihov cilj jeste ostvarivanje profita, koji se najčešće konvertuje i iznosi iz Bosne i Hercegovine u zemlju porijekla. Prema dostupnim podacima, Lidl u Hrvatskoj je 2024. godine ostvario profit od oko 64 miliona eura, dok je u Srbiji za istu godinu ostvario profit od oko 40 miliona eura. Ukoliko polažemo nade o eventualnom reinvestiranju dobiti, iskustva govore da ova kompanija najviše investira u inicijalnim godinama svog poslovanja, nakon čega investiranja više nisu tako obimna.
Suštinski, dolazak Lidla na tržište Bosne i Hercegovine nije ni apsolutni dobitak, niti gubitak. Potrošači bi mogli dobiti kroz niže cijene i veći izbor, država će dobiti kroz investicije i poreski prihod, ali će domaće kompanije biti suočene s ozbiljnim tržišnim pritiscima. Time, ključno pitanje nije da li Lidl dolazi, jer je on već tu, već da li će domaće kompanije znati odgovoriti na konkurenciju koja dolazi s jasnom strategijom, velikim kapitalom i dugoročnim ciljem za profit.