Slovačka je 2025. godine usvojila novi zakon kojim se posvajanje djece ograničava isključivo na bračne heteroseksualne parove, čime se istospolnim parovima u praksi onemogućava pristup ovom obliku roditeljstva.
Zakon predstavlja nastavak ranije ustavne definicije braka u Slovačkoj, koja brak određuje kao zajednicu muškarca i žene, te dodatno učvršćuje konzervativni pristup obiteljskoj politici u toj zemlji.
Pristalice zakona ističu da je riječ o mjeri koja odražava tradicionalno shvaćanje obitelji u slovačkom društvu. Prema njihovom stajalištu, država ima pravo i obavezu da zaštiti model obitelji koji smatra najstabilnijim i najpovoljnijim za razvoj djece.
Naglašavaju da zakon nije usmjeren protiv pojedinaca, već da daje prednost, kako navode, „provjerenom obiteljskom okviru“ utemeljenom na kulturnim, vjerskim i ustavnim vrijednostima zemlje.
S druge strane, kritičari upozoravaju da zakon ima diskriminatoran učinak i da dodatno sužava već ograničene mogućnosti posvajanja. Organizacije za ljudska prava i dio stručne javnosti ističu da se fokus pomjera s dobrobiti djece na ideološka pitanja, te da se zanemaruje činjenica da velik broj djece ostaje u institucijama ili privremenom smještaju.
Prema njihovom mišljenju, ključni kriterij trebalo bi biti osiguravanje stabilnog i sigurnog doma, bez obzira na spolnu orijentaciju potencijalnih posvojitelja.
Zakon je izazvao i međunarodne reakcije, posebno u kontekstu Evropske unije, gdje postoje značajne razlike u pristupu pravima LGBTQ+ zajednice i obiteljskim politikama. Dok neke države članice proširuju prava istospolnih parova, druge, poput Slovačke, naglašavaju suverenitet i pravo da same definiraju svoje društvene i porodične norme.
Odluka Slovačke još jednom je otvorila širu raspravu o odnosu između tradicije i savremenih društvenih promjena. Pitanja obitelji, identiteta i vrijednosti ostaju duboko polarizirajuća tema, ne samo u Slovačkoj, već i širom Evrope, pokazujući koliko je teško pronaći ravnotežu između različitih svjetonazora u modernim društvima.