Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da Srbija ulazi u novu, izuzetno zahtjevnu fazu diplomatske borbe povodom Kosova, nakon što su – prema njegovim riječima – pojedini regionalni i globalni akteri pokrenuli novi talas priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Govoreći na Ambasadorskoj konferenciji u Beogradu, Vučić je naglasio da Srbija ne smije odustati od procesa povlačenja priznanja (tzv. otpriznavanja) i da je to jedan od ključnih zadataka srpske diplomatije u narednom periodu.
Poruka ambasadorima: Bez odstupanja od državne politike
Obraćajući se ambasadorima Srbije širom svijeta, Vučić je naglasio da je njihova osnovna dužnost da dosljedno sprovode zvaničnu državnu politiku, uz mogućnost ličnog diplomatskog pristupa, ali bez ikakvog odstupanja od strateških ciljeva Srbije.
– Možete unijeti ličnu notu, ali ne smijete prelaziti granice državne politike. Kosovo je neotuđivi dio Srbije i tu nema kompromisa – poručio je Vučić.
Posebno je istakao da ne smije biti popuštanja čak ni u razgovorima sa najuticajnijim zapadnim centrima moći, uključujući London i Vašington.
Kosovo kao centralno državno pitanje Srbije
Vučić je ponovio čvrst stav da je Kosovo sastavni dio Srbija, kako prema Ustavu, tako i prema međunarodnom pravu, te da Beograd neće pristati na rješenja koja podrazumijevaju formalno ili neformalno priznanje nezavisnosti.
– Moraćemo da nastavimo težak, dugotrajan i naporan posao otpriznavanja. To je naša obaveza prema državi i narodu – rekao je Vučić.
Ko je do sada priznao Kosovo – i zašto?
Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost 2008. godine, nakon čega je dio zapadnih zemalja brzo donio odluku o priznanju. Razlozi za ta priznanja uglavnom su bili:
političko usklađivanje sa Sjedinjenim Američkim Državama i EU
tumačenje da je nezavisnost „poseban slučaj“
geopolitički interesi u regionu Balkana
S druge strane, veliki broj država u Africi, Aziji i Latinskoj Americi nikada nije priznao Kosovo, dok su neke zemlje koje su ga ranije priznale kasnije povukle tu odluku, pozivajući se na kršenje međunarodnog prava i Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Proces otpriznavanja: Diplomatija iza kulisa
Prema riječima Vučića, Srbija već godinama vodi tihu, ali intenzivnu diplomatsku kampanju s ciljem da države koje su priznale Kosovo preispitaju svoje odluke. Taj proces uključuje:
bilateralne razgovore
ekonomske i političke sporazume
jačanje prisustva Srbije u zemljama Globalnog juga
isticanje neprincipijelnosti kosovske nezavisnosti
Vučić tvrdi da je taj proces izazvao nervozu kod Prištine i dijela međunarodne zajednice, što je, prema njegovom mišljenju, dovelo do pokušaja novog talasa priznanja.
Dijalog Beograda i Prištine pod znakom pitanja
Predsjednik Srbije ocijenio je da ni Priština ni velike sile ne poštuju do sada postignute sporazume u okviru dijaloga Beograda i Prištine, uz posredovanje Evropske unije. Kao poseban problem naveo je neispunjavanje obaveza koje se odnose na prava srpske zajednice na Kosovu.
– Srbija želi mir i dijalog, ali ne po cijenu svojih državnih i nacionalnih interesa – istakao je Vučić.
Regionalne pretenzije i širi pritisci
Vučić je upozorio da se, prema njegovim saznanjima, pretenzije ne odnose samo na teritoriju Srbije, već i na širi regionalni prostor, te da Srbija mora biti oprezna, ali i istrajna u zaštiti svog suvereniteta.
Iako je naglasio da Beograd želi da izbjegne bilo kakve sukobe, poručio je da će Srbija uporno i sistematski nastaviti borbu na međunarodnoj sceni, bez obzira na pritiske.
Srbija između dijaloga i principa
Na kraju obraćanja, Vučić je zaključio da Srbija ostaje posvećena dijalogu i miru, ali da neće odustati od svojih principa, posebno kada je riječ o Kosovu.
– Mi ne tražimo tuđe, ali ne damo svoje – poručio je predsjednik Srbije.