Sezona gripa u Severnoj Americi svake godine dostiže vrhunac tokom zimskih praznika. Međutim, ove godine lekari i naučnici upozoravaju da bi situacija mogla biti ozbiljnija nego ranije. Razlog za zabrinutost leži u činjenici da je virus gripa koji trenutno kruži svetom prošao kroz značajne genetske promene, što ga čini zaraznijim i sposobnijim da lakše inficira ljude.
„Ove promene znače da naša antitela neće reagovati na virus onako efikasno kao ranije“, objašnjava Danuta Skovronski, lekarka-epidemiolog i istraživač gripa u Britanskom Kolumbijskom centru za kontrolu bolesti. Ona je prve dokaze o mutacijama zabeležila još u oktobru u naučnom časopisu Journal of the Association of Medical Microbiology and Infectious Disease Canada. Nažalost, te promene su se pojavile prekasno da bi bile uključene u sastav vakcine za aktuelnu sezonu.
Sličnu zabrinutost izražava i Richard Martinello, specijalista za infektivne bolesti i glavni medicinski direktor u Yale Medicine. „Očekujemo snažnu sezonu gripa i postoji realna mogućnost da ona bude teža nego što smo navikli“, ističe on.
Broj obolelih već raste
Podaci iz SAD već pokazuju uzlazni trend. Krajem novembra, respiratorne bolesti – uključujući grip, prehlade i COVID-19 – činile su oko pet odsto svih poseta lekarima, dok je samo nedelju dana ranije taj procenat iznosio tri odsto. S obzirom na to da su ovi virusi izuzetno zarazni, stručnjaci upozoravaju da porast može brzo da preraste u ozbiljan talas, prenosi National Geographic.
Iako vakcina za ovu sezonu nije savršeno prilagođena dominantnom soju, stručnjaci naglašavaju da je vakcinacija i dalje izuzetno važna, uz primenu dodatnih mera zaštite kako bismo ublažili nalet „teretnog voza“ gripa koji nam dolazi u susret.
Novi soj se širi globalno
Zabrinutost zbog novih mutacija pojavila se još tokom leta, u periodu kada je Južna hemisfera ulazila u zimu i vrhunac sezone gripa. Australija je tada zabeležila rekordan broj obolelih, dok je u Brazilu broj teških slučajeva porastao za čak 127 odsto.
Virus gripa ima posebnu sposobnost mutiranja jer su njegovi geni raspoređeni u segmente, a ne u jednu jedinstvenu sekvencu. To mu omogućava da razmenjuje genetski materijal sa drugim sojevima i stekne prednost u širenju i izbegavanju imunog odgovora. Ove godine su identifikovane tri ključne promene, uz još tri dodatne mutacije, koje virus čine manje prepoznatljivim za naš imuni sistem i omogućavaju mu lakši ulazak u ćelije.
Ova verzija virusa, poznata kao podgrana K, počela je da dominira na globalnom nivou. „Postoji svojevrsni efekat ping-ponga između sezona gripa na severnoj i južnoj hemisferi. Ono što se pojavi tamo, pre ili kasnije stiže i do nas“, objašnjava Markus Pereira, infektolog specijalizovan za pacijente sa oslabljenim imunitetom u Medicinskom centru Kolumbija Univerziteta u Njujorku.
U Velikoj Britaniji ovaj soj je već izazvao neuobičajeno rani talas gripa. Prema podacima NHS England, broj hospitalizacija porastao je za 55 odsto u samo jednoj nedelji, sa prosekom od 2.660 pacijenata dnevno, prenosi Sky News.
Stručnjaci očekuju da će isti soj dominirati i u SAD i Kanadi tokom praznika, kada putovanja i porodična okupljanja dodatno povećavaju rizik od širenja virusa.
Vakcina nije idealna – ali je važnija nego ikad
Sastav vakcine, kao i svake godine, odredila je World Health Organization još prethodne zime, kako bi vakcine bile dostupne na jesen. To uvek podrazumeva određeni stepen predviđanja, naročito kod brzo mutirajućeg virusa poput gripa A, koji je ove godine doživeo značajne genetske promene.
U ovom slučaju, odstupanje između vakcine i dominantnog soja je značajno – dok se skor od tri u tzv. „antigenskoj razlici“ već smatra neusaglašenošću, ove godine se ta razlika približava vrednosti šest, navodi kanadski stručni članak.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je upravo zbog toga vakcinacija još važnija. Što je virus zarazniji, veći je broj obolelih, a samim tim raste i broj teških slučajeva. Čak i vakcine sa nižom efikasnošću mogu značajno smanjiti broj hospitalizacija i ublažiti težinu bolesti, ističe Martinelo. Uz to, vakcina i dalje štiti od virusa gripa B, koji često izaziva dodatni talas kasnije u sezoni.
Analiza CDC pokazala je da su u Južnoj hemisferi vakcinisane osobe imale gotovo 50 odsto manje hospitalizacija tokom leta. Da li će SAD i Kanada imati slične ili lošije rezultate znaće se tek sredinom januara, kada će veći deo populacije biti izložen virusu, a većina zainteresovanih primiti vakcinu.
Kako dodatno smanjiti rizik
Stručnjaci savetuju da se ostane kod kuće pri pojavi respiratornih simptoma, čak i kada se čini da je u pitanju obična prehlada. U punoj sezoni gripa, više od polovine ljudi sa simptomima poput curenja nosa, bola u grlu i suvog kašlja zapravo ima grip, upozorava Martinelo.
Ako je kontakt sa drugima neizbežan, preporučuje se nošenje maske koja dobro prianja, kao i kijanje u lakat umesto u ruke. Dobra vest je da mutacije nisu umanjile efikasnost antivirusnih lekova, pa se savetuje javljanje lekaru čim se simptomi pojave – idealno u prvih 12 do 48 sati, kako bi terapija bila najdelotvornija, naglašava Skovronski.
Posebno ugrožene grupe – osobe sa oslabljenim imunitetom, trudnice, stariji od 65 godina i mala deca – trebalo bi da budu naročito oprezne. Ipak, čak i zdravi ljudi koji ne spadaju u rizične grupe mogu vakcinacijom doprineti smanjenju širenja virusa.
„Na neki način, vakcinacija je čin odgovornosti. Štitite sebe, ali i ranjive ljude do kojih vam je stalo“, zaključuje Pereira.