Nadam se da ću se živ vratiti kući.
– Gdje je vaša kuća?
E sad… To zavisi… Nadam se da će se sve završiti kako treba. S vjerom u Boga.
Riječi su ovo Neđe Panića, 30-godišnjaka iz Kotor-Varoši, u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, koji je u proljeće 2025. otišao ratovati na ruskoj strani u Ukrajini, što je prema zakonima u BiH krivično djelo kažnjivo kaznama od tri mjeseca do deset godina zatvora.
Kad je u augustu govorio za Radio Slobodna Evropa (RSE), nije bio na ratištu. Rekao je da se vratio s fronta i da će ići ponovno. U novembru je i dalje bio u Rusiji.
Informacije o njegovom odlasku imaju i sigurnosne agencije u BiH, i to nakon što je u julu na Panićevom Facebook profilu objavljen video u kojem objašnjava da se pridružio ratištu na strani ruske armije. U videu, koji je kasnije uklonjen, Panić je objasnio i da je dobio rusko državljanstvo.
Za RSE u telefonskom razgovoru kaže da je u Rusiju otišao iz avanturističkih razloga.
“Radio sam devet godina na Zapadu, u zemljama Evrope. I nekako sam odlučio da idem istočnije, nije mi se više sviđao život na Zapadu. Razlog je čista avantura”, rekao je Panić, koji od ranije ima državljanstvo BiH i Srbije.
Panić negira da je za odlazak u Rusiju tražio pomoć neke od osoba iz zemalja Zapadnog Balkana koje su već od ranije u Rusiji i Ukrajini, kaže da to njemu nije bilo potrebno.
“Sve imate na internetu. Možete doći i vi. Dođete avionom, prijavite se da idete. To nikakav nije bauk”, tvrdi Panić.
Rusija ozakonila dolazak stranaca u vojsku
Rusija je tokom ljeta 2025. dekretima predsjednika Vladimira Putina omogućila strancima služenje u ruskoj vojsci, ne samo tokom vanrednog ili ratnog stanja, već i tokom mobilizacije.
Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, za RSE kaže da postoji nekoliko razloga za ovakvu odluku Rusije i motive stranih državljana da se pridružuju ruskoj armiji.
Na prvom mjestu, kaže Stevens, je namjera Rusije da potakne što više stranaca da se pridruže vojsci.
Stevens smatra da se ruska Vlada suočava s vrlo ozbiljnim nedostatkom radne snage i ljudi generalno, posebno muškaraca radne ili vojne dobi.
“I sve im je teže uvjeriti ljude da se priključe, posebno kako postaje sve jasnije da služenje u ruskoj vojsci i borba u Ukrajini nose vrlo visoku stopu smrtnosti.
Jedan od načina na koji su uspijevali regrutirati ljude jeste nudeći sve veće iznose novca, kao i vrlo velike isplate u slučaju smrti ili ranjavanja. Zapošljavanje stranih vojnika, posebno iz siromašnijih zemalja, također je način da se izbjegne isplata tih beneficija”, kaže Stevens.
Za Panića novac nije bio motiv
Panić iz BiH, međutim, tvrdi da mu novac ni zarada nisu bili primarni motivi.
On inzistira na avanturizmu kao prvom razlogu.
“Bio sam u sobi hotela u Njemačkoj, sjedim, razmišljam šta dalje. Tako sam odlučio da odem u Rusiju. Otišao sam u Bosnu da se pozdravim s roditeljima i onda sam otišao u Rusiju. Kupio kartu, došao u Sankt Peterburg. Dalje je sve bilo lako”, kaže Panić.
Roditelji su, ispričao je, znali da ide u Rusiju, kaže ovaj 30-godišnjak. Navodi da im “nije bilo svejedno”, ali i da im je “čast” zbog sinove odluke.
Na pitanje je li svjestan da na frontu u svakom trenutku može poginuti ili ubiti nekog drugog, kaže da jeste. “Svjestan sam svega. Svakih deset minuta se na frontu to dešava, napadi, svega sam svjestan.”
Iako je video koji je objavio na Facebooku podijelio i Aleksandar Velimirović, osoba o kojoj je RSE ranije više puta pisao, a koji javno na društvenim mrežama regrutira i poziva na pridruživanje ruskoj vojsci, Panić negira da mu je on pomogao da ode na ratište.
Velimirović je ranije kažnjavan u BiH, promijenio je ime, otišao u Rusiju i pridružio se vojsci. Više puta je objavljivao pozive i nudio pomoć svima iz BiH i Srbije koji žele ratovati na strani Rusije.
Panić, pak, kaže da nema veze s Velimirovićem, da ga je sretao u Rusiji i da ga poznaje, ali to je sve.
“Ja sam više s ruskim vojnicima. Doduše, ima ih iz raznih zemalja, ima i iz Bosne, ali nisam mnogo u kontaktu s njima.”
Na pitanja o plaći, kaže da ne želi iznositi detalje.
“Nije razlog novac. Ja sam po Evropi radio i zarađivao. Ja sam u Njemačkoj zarađivao isti i veći novac”, kaže Velimirović ponavljajući da ga je avanturizam doveo u Rusiju.
Slučaj Darija Ristića koji je na ratištu izgubio nogu
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u BiH je poznat jedan slučaj hapšenja bh. državljanina koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani.
Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu. Ristić se vratio u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor.
Istraga o njegovom odlasku i sudjelovanju u ratu traje, a u međuvremenu Ristić želi sporazumno priznati krivicu i dogovoriti s Tužiteljstvom kaznu.
Ristić je i tokom boravka u Rusiji i Ukrajini snimao sadržaj i objavljivao ga na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte i na TikToku. To je nastavio i nakon što je u BiH pušten iz pritvora.
On je na ratištu izgubio nogu, a sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine. Kao i Panić, dobio je državljanstvo Rusije.
Panić kaže da je svjestan da je ono što je uradio krivično djelo u Bosni, ali nije siguran da li će zbog tog odgovarati ako se vrati u Bosnu i Hercegovinu.
“Ne znam hoće li me neko uhapsiti ako dođem. Ne znam ni kako bih reagovao. Ako sam ja državljanin Rusije, možda mi i ne mogu suditi”, kaže Panić, koji se nije odrekao nijednog od tri državljanstva, niti je to ko od njega tražio.
Ko je još iz BiH na ratištu u Ukrajini?
Osim Panića, Ristića koji se vratio u BiH, Velimirovića o kojem je RSE više puta pisao i koji je i dalje na ratištu u Ukrajini ili u Rusiji, iz Bosne je, prema saznanjima RSE iz obavještajnih izvora, otišao i Danijel Grubač iz Kneževa, kao i Andrej Vukašinović iz Trebinja.
Da je teško govoriti o preciznim brojevima stranaca u redovima ruske vojske, kaže i stručnjak Stevens.
Objašnjava da su brojevi koje zvanično kroz obavještajne izvore objavljuju Ukrajinci vjerovatno mnogo manji od stvarne slike na terenu.
“Zemlje sa najvećim brojem stranih dobrovoljaca su: Bjelorusija, Uzbekistan, Kuba, Tadžikistan, Nepal, Šri Lanka i Kirgistan. Prema službenim brojevima se govori između 1.000 i 1.300 osoba. Ali, kao što sam rekao, ti brojevi su vrlo vjerovatno podcijenjeni.
U svom istraživanju koje sam radio prošle godine, došao sam do konsenzusa da su određene zemlje vjerovatno poslale po nekoliko hiljada ljudi.
Na primjer, Nepal je vjerovatno poslao barem nekoliko hiljada ljudi. Dakle, u ljeto 2024. procijenio sam da je barem 10.000, a možda i bliže 15.000 do 20.000 stranih dobrovoljaca bilo ili je bilo uključeno u borbe”, kaže Stevens.
Kad je riječ o Zapadnom Balkanu, Stevens kaže da je situacija nejasna.
“Zvanični ukrajinski podaci pokazuju da je samo oko 101 osoba sa srpskim pasošem. To može uključivati etničke Srbe iz Bosne, Crne Gore ili drugih zemalja.
Međutim, postojali su i drugi podaci s početka rata koji su pokazivali da je možda znatno veći broj Srba sudjelovao. Još u augustu 2022. francuska open source obavještajna grupa Intelligence Online procijenila je da je 500 ljudi iz balkanskih zemalja, većinom Srba, bilo registrovano u glavnom vojnim birou u Moskvi”, rekao je Stevens.
Ukrajina i Moldavija s EUROPOL-om otkrivaju slučajeve stranih državljana na ratištu, među njima i one iz BiH
Krajem oktobra policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om su otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama
i i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.
Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine.
Iz kontakt tačka BiH i EUROPOL-a i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za RSE su rekli da nisu obaviješteni o akciji. Sličan odgovor RSE je dobio i od Ureda INTERPOL-a u Sarajevu.
Iz Policije Ukrajine nisu odgovorili na upit o tome o kojem broju bh. državljana je riječ.
RSE je iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nezvanično dobio informaciju da Ukrajina i Moldavija redovno obavještavaju BiH o saznanjima o bh. državljanima na ratištu i u plaćeničkim grupama.
Kad je riječ o paravojnoj formaciji Wagner i bh. državljanima, u novembru 2023. RSE je izvijestio da je državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije dobilo izvještaj o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u periodu 2014. i 2015. godine.
Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe “Vuk”.
U martu 2025. Ruski servis RSE je objavio istraživanje koje pokazuje da je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU.
Sigurnosne agencije u BiH ne govore o državljanima u Ukrajini
Državna agencija za istrage i zaštitu više puta je za RSE rekla da u suradnji s Tužiteljstvom postupa u okviru svojih nadležnosti u predmetima koji se odnose na odlaske na strana ratišta.
“Zbog osjetljivosti i stepena tajnosti više informacija ne možemo podijeliti”, uglavnom je odgovor iz ove agencije.
Slično su za RSE više puta rekli i u državnom tužiteljstvo, u kojem Odsjek za terorizam radi na predmetima koji se donose na sudjelovanje građana BiH na ratištima stranih zemalja.
RSE je ranije, tokom 2023., od sigurnosnih izvora dobila informaciju da su u Tužiteljstvu BiH bile otvorene istrage o najmanje sedam osoba koje su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini.
Sve do slučaja Darija Ristića, jedini procesuiran zbog sumnje da je 2014. i 2015. ratovao u Ukrajini bio je Gavrilo Stević.
Sud Bosne i Hercegovine Stevića je pravosnažno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza. Stević je ranije za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže da se nije borio.