Alija nakon osnivanja SDA: Bosna nikada nije pripadala Bošnjacima, Srbima i Hrvatima

Intervju je, kako je navedeno u tekstu, rađen nakon osnivanja Stranke demokratske akcije u oktobru 1990. godine. Ovom razgovoru s Alijom Izetbegoviće je sada punih 35 godina

Prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne RBiH Alija Izetbegović je 1990. godine dao intervju zagrebačkom magazinu Start gdje je, tada kao predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), komentarisao društveno-političku situaciju nakon prvih višestranačkih izbora u Jugoslaviji.

Izetbegović je, između ostalog, govorio o bošnjačkom identitetu ibudućnosti BiH.

U svjetlu skorih događaja u Turskoj gdje je, prema tvrdnjama zvanične Ankare, vojska pokušala izvesti državni udar, što je izazvalo reakciju i dijela Bošnjaka u BiH koji su Tajipu Erdoganu dali podršku, posebno se ističe Izetbegovićeva izjava o identitetu Bošnjaka, piše u najavi intervjua sa Izetbegovićem kojeg je radio Vlado Varušić.

Intervju je, kako je navedeno u tekstu, rađen nakon osnivanja Stranke demokratske akcije u oktobru 1990. godine. Ovom razgovoru s Alijom Izetbegovićem je sada punih 35 godina.

Iz Intervja donosimo najzanimljivije dijelove, a kompletan možete pročitati na priloženim printskrinovima u tekstu koji su visoke rezolucije.

O Turcima i onim koji to nisu

“Dilema pripadnosti ovom tlu nije nikada postala kod Muslimana. Čak ni za vladavine Turske ovim krajevima, Muslimani se nisu osjećali Turcima. To su povijesne činjenice. Međutim, na drugoj strani, tvrdilo se da smo mi Turci, rekao je Izetbegović u intervjuu gdje u jednom dijelu naglašava kako je problem što na ovim prostorima “postoji navika da pjesme i legende prihvaćamo kao činjenice”.

Muslimani nisu poturice, za to ima bezbroj dokaza i potvrda historijskih činjenica. Oni su oduvijek bili tu”, ističe dalje Izetbegović.

O nazivu Bošnjaci

Na pitanje o nacionalnom osvješćivanju muslimana i njihovom vraćanju naziva Bošnjaci Izetbegović kaže da je to “adekvatniji naziv jer zasijeca historiju ovog naroda”.

“To nije, kako ga neki tumače, integralno, to jest, trokonfesionalno bošnjaštvo. Ono sadrži jasnu muslimanski komponentu. Bošnjak je adekvatniji naziv, ali ga ne treba agresivno nametati”, rekao je.

O jeziku

Jedno od pitanja bio je i naziv jezika kojim govore Bošnjaci.

“Zasad je to srpsko-hrvatski jezik. Ne možemo sve riješiti odjednom. Ali epoha demokratije, koja, nadam se, dolazi, stavit će i to piranje na dnevni red. Ono će se raspravljati bez strasti, u jednom tolerantnom i argumentiranom dijalogu. Sve treba razmotriti, uključujući i onu da li postoji bosanski jezik. Uostalom, možda i postoji samo jedan jezik, koji mi svi samo različito nazivamo”.

Kome pripada Bosna

Izetbegović je dao viđenje i na konstataciju da BiH nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska.

“Nikada Bosna nije pripadala ovim trima narodima, već je pripadala partijskoj birokratiji i bila njeno vlasništvo. Htjeli su stvoriti anacionalnu BiH, bez identiteta. U tome su djelimično uspjeli jer mi danas prije možemo odrediti šta to Bosna nije nego šta ona jest. Bosna je tima izgubila, jer stvaranjem jedne anacionalne sredine dobivate sredinu s onu stranu kulture”.

Jedinstveni identitet

O jedinostvenom i prepoznatljivom identitetu rekao je da je on još uvijek trostruk.

“Bilo bi poželjno stvoriti jedan prepoznatljiv bosanski identitet, ali to je stvar budućnosti. Put tome bodi preko oslobađanja nacionalnih kultura, a njegov zametak možemo možda naći u zbilja razvijenom osjećaju zajedničkog života.

Naše iskustvo suživota mnogo je širi pojam od tolerancije. Tolerisati možete nešto strano, a u Bosni ni jedan od ova tri nacionalna elementa nisu strano tijelo. Mi ovdje nemamo put ka nacionalnoj državi, jedini izlaz je u slobodnoj građanskoj zajednici. To je budućnost”.