Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim pitanjima nakon što su u javnost izašli podaci o uvozu čak 64.000 tona otpada iz četiri zemlje Evropske unije – Slovenije, Italije, Hrvatske i Austrije. Prema dostupnim informacijama, otpad je uvezen pod šifrom za komunalni otpad, što je izazvalo burne reakcije i zabrinutost građana, posebno u Kaknju.
Masovni priljev otpada, kako se navodi, obuhvata materijal nejasnog sastava, koji potječe iz kanti za smeće, restorana, hotela i kuhinja. Kritičari tvrde da je riječ o nesortiranom otpadu nepoznatog sadržaja, što dodatno pojačava sumnje u potencijalne zdravstvene i ekološke posljedice.
Posebnu pažnju izaziva klasifikacija otpada kao RDF/SRF goriva, odnosno recikliranog goriva dobivenog iz otpada, koje se može koristiti u cementarama. Postavlja se pitanje – ako je riječ o gorivu, zašto je deklarirano kao komunalni otpad? Također, otvara se dilema zbog čega zemlje izvoznice plaćaju njegovo zbrinjavanje, dok se u Bosni i Hercegovini isti materijal koristi za spaljivanje.
Građani Kaknja već duže vrijeme upozoravaju na neugodne mirise, posebno u večernjim satima, te traže transparentne informacije o tome kolike količine otpada završavaju u cementari u ovom gradu.
Zatraženo je da nadležne institucije jasno objave šta se tačno spaljuje, u kojim količinama i pod kojim uslovima. Ukoliko su podaci o uvozu 64 miliona kilograma komunalnog otpada tačni, očekuje se hitna reakcija nadležnih organa i detaljna istraga o zakonitosti i sigurnosti cijelog procesa.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste da li Bosna i Hercegovina postaje destinacija za otpad iz Evropske unije i kakve bi dugoročne posljedice takva praksa mogla imati po zdravlje građana i okoliš.