Senatori i zastupnici u pisali Marcu Rubiju i prvom čovjeku Trezora Scottu Bessentu: Dodik potkopava Dejtonski mirovni sporazum
Visokorangirani članovi Američkog kongresa poslali su jučer pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju u kojem traže da SAD vrati sankcije Miloradu Dodiku.
Američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Thom Tillis i Elizabeth Warren, te zastupnici Mike Turner i Ann Wagner poslali su pismo i sekretaru trezora Scottu Bessentu. Riječ je i o republikancima i o demokratama.
Pozvana Trumpova adminstracija
Osim za Dodika, pozvali su i na vraćanje sankcija i Dodikovim saradnicima, „s obzirom na njihove kontinuirane akcije koje ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.
Zakonodavci su upozorili da Dodikova kontinuirana secesionistička retorika, koordinacija sa stranim akterima i napori da se potkopa Daytonski mirovni sporazum rizikuju destabilizaciju Zapadnog Balkana. I to, kako su naveli, u kritičnom trenutku. Pozvali su Trumpovu administraciju da se pridržava novih sankcija usvojenih u nedavnom Zakonu o nacionalnoj odbrani za fiskalnu godinu 2026.
Također su napomenuli da je prethodna odluka administracije da ukine sankcije Dodiku ohrabrila njegovo ponašanje i potkopala kredibilitet SAD-a u regiji.
Implikacije na BIH
„Pišemo sa zabrinutošću u vezi s postupcima, retorikom i operacijama stranog utjecaja bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovih saradnika koji imaju značajne implikacije na teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“, napisali su.
„Jasno je da nedavni postupci Dodika zaslužuju stalnu i pažljivu kontrolu. Od organizovanja i učešća u događajima koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine smatrao neustavnim do pojačavanja razdorne retorike i zalaganja za povlačenje Republike Srpske iz Daytonskog okvira, njegovo ponašanje direktno ugrožava regionalnu stabilnost. Njegov angažman sa stranim subjektima radi unapređenja nezavisnosti dodatno naglašava hitnost odgovora SAD“, istaknuli su.
Navode da je Dodik sve češće postavljao secesionističke zahtjeve usmjerene na jačanje autonomije RS i osporavao autoritet državnih institucija, uključujući pravosudna i vojna tijela, kao i kontinuirane napade na Ured visokog predstavnika.
Nabrojali Dodikova nedjela
Taksativno su nabrojali niz Dodikovih postupaka zbog kojih i traže sankcije:
– Dana 9. januara 2026. Godine Dodik je, zajedno sa sadašnjim i bivšim zvaničnicima vlade RS, organizovao i učestvovao u ceremoniji obilježavanja dana RS, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH u vezi sa obilježavanjem tog dana.
– Nakon što je uklonjen sa liste, Dodik je nastavio koristiti svoju javnu platformu, posebno platformu društvenih medija “X”, kako bi se zalagao za politike koje ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet Zapadnog Balkana. Pozvao je na pravo na samoopredjeljenje za RS, zalagao se za to da RS napusti Dejtonski mirovni sporazum i nastavio je s razdornom retorikom protiv multietničkog karaktera BiH.
– Dana 5. februara 2026. godine, tokom svoje prve posjete Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je uklonjen sa liste, javne i privatne izjave Dodika nastavile su izražavati političke platforme koje potkopavaju politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Prije svoje posjete, nazvao je Sarajevo “neprijateljem Republike Srpske”, zatražio pravo na samoopredjeljenje i pozvao na protjerivanje visokog predstavnika.
– Kanadsku firma Dickens & Madson (Kanada), Inc., angažovala je Vlada Republike Srpske – na koju Dodik i dalje ima značajan utjecaj – s eksplicitno navedenim ciljem da “osigura podršku Sjedinjenih Američkih Država i dobije nezavisnost od Bosne i Hercegovine”, što je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Dana 25. novembra 2025. godine, zvaničnik kojeg su Sjedinjene Američke Države nedavno skinule sa liste, Staša Košarac, poslao je Uredu visokog predstavnika kacigu paravojne SS jedinice iz nacističke ere i optužio ga da je “okupator” i tvrdio da će uskoro “napustiti zemlju”. Ova epizoda je dio kontinuiranog obrasca ponašanja Dodika i njegovih saradnika koji su kritikovali i potkopavali autoritet Ureda visokog predstavnika.