Usvajanjem u Domu naroda okončana je kompletna parlamentarna procedura za ovaj važan energetski projekt
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom usvajanja izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji, ocijenivši ovaj potez značajnim korakom za energetsku budućnost zemlje.
U objavi na društvenoj mreži X naveli su da je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH uvjerljivom većinom podržao izmjene zakona, čime se dodatno približava realizacija projekta koji bi trebao osigurati stabilnije snabdijevanje gasom.
Parlamentarna procedura
“Dom naroda Parlamenta FBiH danas je uvjerljivom većinom usvojio izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji. Još smo jedan korak bliže tome da američki investitor donese pouzdane isporuke gasa u BiH. Energetska sigurnost donosi ekonomski rast, radna mjesta i nove poslovne prilike za BiH”, poručili su iz Ambasade SAD-a.
Usvajanjem u Domu naroda okončana je kompletna parlamentarna procedura za ovaj važan energetski projekt. Za zakon je glasao 61 delegat, jedan je bio suzdržan, dok su tri delegata bila protiv.
Izmjene zakona stupit će na snagu nakon objave u Službenom glasniku FBiH, dok je naredni korak potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je najavljeno za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Novi investitor
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na promjenu investitora projekta. Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić pojasnio je da je u zakon sada unesen naziv američke kompanije kao investitora.
“U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba”, izjavio je Lakić.
Nova uloga investitora povjerena je američkoj kompaniji AAFS.
Trasa i značaj
Trasa Južne interkonekcije ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni pravci i odvojci, uključujući veze prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Ovaj plinovod omogućit će dopremu ukapljenog plina iz pravca zapadne Evrope u Federaciju BiH preko Hrvatske, čime se jača energetska sigurnost i diversifikacija izvora snabdijevanja, što se smatra jednim od ključnih strateških ciljeva u energetskom sektoru.