Za bezbjednosne stručnjake nema sumnje – bez političkog dogovora, povećanje izdvajanja za odbranu teško će biti moguće
NATO od Bosne i Hercegovine očekuje da za odbranu izdvaja više od 200 miliona eura godišnje, čak, dvostruko više nego što se trenutno iz budžeta ulaže u vojni sektor, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
Poruka iz Brisela dolazi u jeku ruske agresije na Ukrajinu i pogoršanog bezbjednosnog okruženja u Evropi.
Bosna i Hercegovina se prije 21 godinu opredijelila za članstvo i nalazi se u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) od 2010. godine.
No, taj mehanizam nikada nije u potpunosti aktiviran zbog izostanka unutrašnjeg političkog konsenzusa, prvenstveno protivljenja političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska.
Zbog toga se nameće pitanje – može li BiH ispuniti očekivanja Sjevernoatlanskog saveza?
Odgovor na ovo pitanje za Radio Slobodna Evropa nije stigao iz Predsjedništva BiH, koje je komandant Oružanih snaga BiH, Vijeća ministara i Ministarstva odbrane, koji predlažu budžet.
Za bezbjednosne stručnjake nema sumnje – bez političkog dogovora, povećanje izdvajanja za odbranu teško će biti moguće.
Šta NATO traži, a gdje je BiH?
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska je, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Briselu, 6. maja, poručila kako Alijansa već pruža značajnu podršku Bosni i Hercegovini kroz različite mehanizme reformi.
Ipak, navela je, puni efekat zavisi od ozbiljnijih domaćih ulaganja, prije svega kroz veći budžet za Oružane snage BiH.
Procjenjuje se da bruto domaći proizvod BiH iznosi između 25 i 27 milijardi eura, a država trenutno za odbranu izdvaja manje od jedan posto BDP-a — između 0,7 i 0,9 posto, u zavisnosti od načina obračuna.
U praksi to znači da se za sektor odbrane izdvaja oko 400 miliona maraka godišnje, odnosno približno 200 miliona eura.
Najviše novca odlazi za plate, naknade, smještaj i druge tekuće troškove Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Istovremeno, za modernizaciju, nabavku nove opreme i razvoj borbenih sposobnosti iz postojećeg budžeta ostaje svega oko 20 posto.
Zbog takvog odnosa rashoda, modernizacija Oružanih snaga BiH već godinama zavisi od međunarodnih donacija, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Turske, kao i NATO Paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta.
Iako su ti programi omogućili određeni napredak, NATO sve otvorenije poručuje da donatorski model ne može trajno zamijeniti domaća ulaganja.
Oružane snage BiH broje više od 8.000 profesionalnih vojnika, oficira i podoficira, uz dodatne stotine civilnih službenika zaposlenih u Ministarstvu odbrane.
Inače, BiH još uvijek nije usvojila budžet za ovu godinu, no globalni fiskalni okvir predviđa budžet od oko 1,58 milijardi maraka (0,81 milijardi eura), što ne ostavlja prostor za značajne iskorake u finansiranju odbrane.
Mali budžet ‘najveća prepreka’ ka članstvu u NATO-u
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva upozorava da se očekivanja NATO-a prema Bosni i Hercegovini mijenjaju u skladu s pogoršanim sigurnosnim okruženjem, te da se pitanje izdvajanja za odbranu posmatra ambicioznije nego prije nekoliko godina.
Podsjeća i da je prag od dva posto BDP-a za odbranu formalno za članice važio do 2024. godine, te da se u okviru NATO-a trenutno razgovara o novom cilju do 2032. godine, koji podrazumijeva znatno veća ulaganja, na ukupno pet posto.
“Pri čemu bi oko 3,5 posto bilo namijenjeno direktno za odbranu, a dodatnih 1,5 posto za šire sigurnosne potrebe, uključujući infrastrukturu, otpornost i povezane sektore. U ovoj situaciji to je za Bosnu i Hercegovinu trenutno neodrživo, ali istovremeno predstavlja i najveću prepreku za ozbiljniji napredak prema NATO-u. Ne možete biti operativni i ravnopravan član Saveza bez modernizacije i investiranja u vlastite kapacitete”, kaže Hadžović.
On naglašava da su Oružane snage BiH, uprkos ograničenim finansijskim sredstvima, u velikoj mjeri ispunile profesionalne standarde koji se odnose na obuku i interoperabilnost.
Trening i edukacija provode se prema NATO standardima, a BiH ima i laku brigadu koja je deklarisana i interoperabilna s NATO snagama.
Međutim, dodaje, ključni problem ostaje nedostatak adekvatne opreme i razvijenih sposobnosti.
“Bez ozbiljnog ulaganja u opremu i modernizaciju Bosna i Hercegovina ne može biti kredibilan partner Saveza. Sa budžetom od oko 200 miliona evra, od čega gotovo 80 posto odlazi na plate, nema prostora za modernizaciju. To je dugoročno neodrživo”, upozorava Hadžović.
Kao optimalan model, Hadžović navodi da bi 50 posto izdvajanja trebalo ići na osoblje, 30 posto na operativne troškove, a najmanje 20 posto na modernizaciju opreme.
“Donacije i takozvana ‘soft’ podrška bile su važne u ranijim fazama reformi, ali u trenutnim geopolitičkim okolnostima one nisu dugoročno rješenje. Sve NATO zemlje danas masovno ulažu u vlastite kapacitete i podršku Ukrajini, što automatski smanjuje prostor za pomoć drugima”, ističe on.
Za Hadžovića, povećanje izdvajanja za odbranu podrazumijeva da vlasti u BiH moraju “jasno odlučiti da sigurnost postaje prioritet, čak i ukoliko to znači preraspodjelu budžeta i smanjenje dijela socijalnih i drugih izdataka”.
Posebno upozorava na činjenicu da BiH zaostaje i regionalno u izdvajanju za odbranu.
Ključni otpor iz RS
Ključni otpor dolazi iz Republike Srpske, čija je Narodna skupština 2017. godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, kojom se taj entitet otvoreno protivi članstvu BiH u NATO-u.
Zbog tih blokada, umjesto punog MAP-a, BiH od 2019. godine NATO-u dostavlja godišnji Program reformi, dokument koji suštinski prati MAP ciljeve, ali politički ne podrazumijeva obavezu ka članstvu.
Iako NATO prihvata ovaj kompromis i nastavlja saradnju, Savez jasno poručuje da dalji napredak zavisi od kredibilnih nacionalnih odluka, posebno kada je riječ o povećanju izdvajanja za odbranu.