Skip to content

Iran: Ne tražimo prekid vatre i nećemo pregovarati sa SAD-om

Arapske države u Perzijskom zaljevu opasno brzo ostaju bez presretača za obaranje iranskih raketa, potvrdila su za CBS News dvojica regionalnih dužnosnika. Vlade u regiji zatražile su od Sjedinjenih Država da ubrzaju isporuku novih zaliha, a iz Washingtona su dobile odgovor da se formira posebna radna skupina za taj zadatak, no proces ide sporije nego što je potrebno.

Dodatni problem predstavljaju stotine dronova koje Iran lansira prema ciljevima u regiji. Prema procjenama dužnosnika, Iran možda namjerno gađa arapske države kako bi ih potaknuo da izvrše pritisak na SAD i zatraže završetak rata.

Jučer je načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga, general zrakoplovstva Dan Caine, odbacio zabrinutost zbog nestašice streljiva. Govoreći novinarima u Pentagonu, kazao je da postoje dovoljne količine “preciznog streljiva za zadaću koja je pred Amerikancima, i za napadne i za obrambene operacije”.

Troje regionalnih dužnosnika također je priznalo da je komunikacija otežana jer predsjednik SAD-a Donald Trump, i više od godinu dana nakon početka mandata, još nije imenovao veleposlanike u nizu zemalja, uključujući Libanon, Jordan i Katar.

 

Zbog izostanka nominacija ili sporog procesa potvrđivanja u Senatu, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt također su među državama u kojima SAD nema veleposlanika pa američku diplomaciju ondje vode otpravnici poslova.

Amer Ghalib, bivši gradonačelnik Hamtramcka u američkoj saveznoj državi Michigan, bio je nominiran za veleposlanika u Kuvajtu, no njegova je kandidatura zapela tijekom saslušanja u Senatu.

Vijeće za nacionalnu sigurnost i State Department također imaju znatno manje zaposlenih nego u prijašnjim administracijama, zbog čega postoji manje točaka kontakta između Washingtona i regionalnih partnera. Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner pritom se ne bave upravljanjem odnosima s pojedinim državama.

Uz iranske rakete, Kuvajt je izložen i napadima iz susjednog Iraka, gdje su milicije ispaljivale projektile i dronove prema civilnim područjima.

U međuvremenu je jučer u Kataru uhićeno deset osoba za koje se sumnja da su iranski agenti i da su planirali napade. Vlasti su zabrinute i zbog mogućih “ćelija spavača” te radikalizacije među šiitskim muslimanskim zajednicama u pojedinim državama, poput Bahreina.

Dužnosnici također izražavaju zabrinutost zbog kurdskih boraca za koje se očekuje da bi mogli ući u Iran. Upozoravaju da bi unošenje sektaških sukoba u već vrlo nestabilnu situaciju moglo dodatno pogoršati stanje i izazvati napetosti s Turskom, koja strahuje od jačanja kurdskog separatizma.