Globalna tržišta energenata zabilježila su snažan pad cijena nafte nakon novih signala da bi diplomatski napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli dovesti do smirivanja dugotrajne krize.

Ulagači su pozitivno reagovali na mogućnost da bi Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih prolaza za transport nafte u svijetu, uskoro mogao ponovo biti otvoren. Takav razvoj događaja mogao bi vratiti stabilnost u snabdijevanje i smanjiti pritisak na tržišta.

 

Cijena referentne Brent nafte pala je ispod 84 dolara po barelu, što predstavlja najniži nivo još od početka marta, perioda kada su počele ozbiljne napetosti povezane sa sukobom s Iranom.

Tržišta očekuju povratak normalnog izvoza

 

Pad cijena nije se dogodio iznenada. Trend slabljenja vrijednosti nafte počeo je krajem prošle sedmice nakon poruka iz Washingtona da bi sporazum s Teheranom mogao biti blizu.

 

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je dogovor s Iranom završen, iako su istovremeno trajale vojne aktivnosti koje su prijetile da poremete osjetljive pregovore.

 

Mnogi detalji mogućeg sporazuma još nisu poznati, posebno kada je riječ o sigurnosti pomorskog saobraćaja, rokovima otvaranja Hormuškog moreuza i narednim koracima između dvije strane.

 

Prema informacijama iz Irana, nakon eventualnog potpisivanja slijedio bi period od 60 dana pregovora tokom kojih bi se razgovaralo o širim pitanjima, uključujući nuklearni program i sankcije.

Kriza nije izazvala očekivani šok na tržištu

 

Iako je zatvaranje Hormuškog moreuza početkom marta ozbiljno ugrozilo globalni protok energenata, cijene nisu rasle onoliko koliko su pojedini analitičari predviđali.

 

Kroz ovaj pomorski prolaz inače prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom, a prekid izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva uklonio je s tržišta oko 20 miliona barela dnevno.

Ipak, proizvođači su pronašli alternativne načine transporta, dok su dodatnu pomoć pružile strateške rezerve.

 

Članice Međunarodne agencije za energiju počele su puštati velike količine rezervi na tržište, čime je ublažen pritisak na globalnu ponudu.

 

Dodatno smanjenje potražnje pomoglo je stabilizaciji situacije. Kina je, prema procjenama, značajno smanjila uvoz nafte, koristeći vlastite zalihe, dok su rafinerije u dijelovima Azije smanjivale proizvodnju.

Dug put do potpune stabilizacije

 

Stručnjaci smatraju da bi eventualni mir mogao donijeti olakšanje, ali da povratak na staro stanje neće biti brz.

 

Tony Sycamore iz investicijske kuće IG rekao je da bi zemlje mogle iskoristiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza kako bi obnovile iscrpljene zalihe.

 

Ipak, upozorio je da bi složenost pregovora mogla ograničiti daljnji pad cijena.

 

“Teško očekivati znatan daljnji pad cijena nafte u kratkom roku.”

Posebnu pažnju privukle su i procjene kompanije Rystad Energy, prema kojima bi posljedice poremećaja mogle trajati mjesecima.

 

“Oko 85 posto izgubljenih količina trebalo bi biti obnovljeno do oktobra, dok bi potpuni oporavak, ponajviše u starijim naftnim poljima u Iraku i Kuvajtu, mogao potrajati do januara 2027.”

 

Analitičari ove kompanije smatraju da bi tržištu trebalo vrijeme da u potpunosti nadoknadi gubitke nastale tokom krize.

Ljeto bi ponovo moglo donijeti pritisak

 

Iako trenutni trend ide prema pojeftinjenju, stručnjaci upozoravaju da situacija ostaje osjetljiva.

 

Povećana potrošnja energije tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi mogla bi ponovo povećati potražnju i zaustaviti pad cijena.

 

Zbog toga će naredni period biti ključan za tržište koje i dalje zavisi od političkih odluka, sigurnosti pomorskih ruta i sposobnosti proizvođača da obnove proizvodnju.