U Bosni i Hercegovini ponovo je aktuelna tema izbora sudija Ustavnog suda, institucije koja bi trebala biti posljednja linija odbrane ustavnog poretka. Ovaj put riječ je o popunjavanju dvije pozicije nakon odlaska Valerije Galić i Mirsada Ćemana, koji su ispunili zakonski uslov za penzionisanje navršenih 70 godina.

I dok se formalno provodi procedura, u javnom prostoru se već vode rasprave o tome da li se i ovaj izbor pretvara u ponavljanje starih obrazaca od političkog uticaja do nejasnih kriterija ocjenjivanja kandidata.

Dodatni politički naboj u javnosti izazvala je izjava Sabine Ćudić pred evropskim parlamentarcima u Vijećnici, u kojoj je navedeno da razaranje Sarajeva nije imalo etnički ni vjerski karakter, već da se radilo o borbi za političku moć.

Interpretacija je izazvala je oštre reakcije, a Enver Išerić je u emisiji „7Plus“ tu ocjenu nazvao krajnje neprihvatljivom:

function r(){if(st(n),n.value===iy){let o=null;throw new M(-950,o)}return n.value}

„To je jedna vrlo skandalozna, sramotna i bezobrazna izjava jednog visokog dužnosnika Bosne i Hercegovine kojim su građani dali povjerenje da obnaša dužnost u državnom parlamentu, da vodi državnu politiku i da ovu državu vodi kako su obećavali kao i evropskim integracijama. Da takvu izjavu u kojoj se agresija, ratni zločini, protjerivanje stanovništva iz cijele Bosne i Hercegovine, masovna ubistva, silovanja, genocid, ubijanje djece u Sarajevu, svakodnevna granatiranja grada Sarajeva, držanje Sarajeva pod opsadom najdužom u historiji u cijelom svijetu i dati jednu takvu izjavu da je između ostalog i granatiranje i paljenje Vijećnice – simbola Sarajeva, bila nekakva borba za moć je katastrofa. Najmanje što bi se moglo očekivati od gospođe Ćudićke je da podnese ostavku na poziciju na kojoj su građani dali povjerenje da obnaša ili da, s obzirom da to nije realno očekivati od takvih ljudi, onda je očekivati od građana Bosne i Hercegovine, Sarajeva, Kantona Sarajevo, da te i takve osobe i takve politike i političke stranke koji imaju ista ili slična mišljenja o agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu, debelo kazni.“

Politička odgovornost

U nastavku razgovora otvoreno je i pitanje političke odgovornosti i evropskog puta BiH. Išerić tvrdi da se građanima godinama nude obećanja koja nisu ispunjena, dok ključne reforme ostaju blokirane.

function r(){if(st(n),n.value===iy){let o=null;throw new M(-950,o)}return n.value}

„Znate, nije to neznanje. Pazite, to rade ljudi koji se stide kazati da su bili u toku agresije na u Bosni i Hercegovini, koji se stide kazati da su Bošnjaci, to su ljudi koji jednostavno žele da se dodvore nekome iz nekih razloga, to su ljudi sa vrlo sumnjivim aktivnostima i mi, građani, to moramo prepoznati. I te političke stranke i pojedince u pojedinim političkim strankama koje na takav način rade, razmišljaju i djeluju i da takve ljude osujetimo u njihovom daljnjem djelovanju i u razaranju države.“

Posebno je kritikovao sporost evropskih integracija i nedostatak reformi:

function r(){if(st(n),n.value===iy){let o=null;throw new M(-950,o)}return n.value}

„Oni su nama obećavali da će ubaciti u treću, četvrtu, ne znam ja koju brzinu, na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Što su uradili? Evo ima preko milijarda sredstava čeka Bosnu i Hercegovinu. Oni nisu u stanju da usvoje dva zakona, da ispune uslove, da se ta sredstva koriste za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. Znači, obmanuli su građane. Stranka, te gospođe Čudić je obmanula građane, obećavala silnu borbu protiv korupcije, za vladavinu prava, za red, rad i tako dalje. Pa su njihovi članovi stranke, funkcionieri njihovi, govorili da ima para ako se ne krade. Mi danas svjedočimo da se recimo i Kanton Sarajevo i Federacija Bosne i Hercegovine nemilosrdno zadužuju. Gdje su pare? Znači, nema para. Nema para za normalno funkcioniranje tih nivoa vlasti. Gdje su pare?“

Korupcija i istrage

Jedan od dijelova razgovora odnosio se i na borbu protiv korupcije, gdje je Išerić upozorio na, kako tvrdi, nedovoljno utemeljene optužbe i njihovu političku instrumentalizaciju.

„Znači, po njihovim izjavama ranijim, neko krade. Oni su najavljivali pompeznu borbu protiv kriminala i korupcije. A njihova vlada kantonalna, malo, malo, pa neko od ministara bude uhapšen. O čemu se tu radi? Znači, čista obmana građana Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo posebno. Oni su da bi građane prevarili. Da bi građane prevarili u tim svojim nekakvim namjerama kao dobronamjerni i borbom protiv korupcije. Pazite, molim vas, aktuelno pitanje. 2021. godine podnijeli krivičnu prijavu protiv 47-50 osoba za stanje u GRAS-u. Da bi oni time pokazali građanima, evo, vidite kako smo mi opredijeljeni za borbu protiv korupcije i mi ćemo se na sve moguće načine obračunavati sa svim ljudima koji su na bilo koji način učestvovali u nečasnim radnjama. I nije to sporno. Ja sam također za borbu protiv korupcije i potpuno uništavanje te korupcije i zaustavljanje te korupcije i procesuiranje svakog pojedinca, bez obzira iz kojeg područja Bosne i Hercegovine taj pojedinac bio, iz kojeg naroda, iz koje političke stranke, ali to mora biti osnovano. Te optužbe moraju biti osnovane.“

Govoreći o jednom konkretnom slučaju, dodao je:

„Nakon što je tužilaštvo donijelo naredbu o neprovođenju istrage, jer je dobilo izvještaje Porezne uprave i finansijske policije, iz kojih se nije moglo zaključiti da postoje krivična dijela za tih 50 osoba, oni su ponovo aktivirali taj prijedmet pred ove opće izbore. Ne bili oni nešto kod građana još ušićarili glasova, ne bili ponovo obmanuli građane i tako dalje. Prema tome, to su te politike, vadljive, vrlo opasne za državu Bosnu i Hercegovinu.“

Izbor sudija Ustavnog suda

Poseban dio razgovora odnosio se na sam proces izbora sudija Ustavnog suda BiH, koji je Išerić ocijenio kao duboko problematičan.

„Ranije sam taj proces više pratio, jer sam u dva navrata bio kandidat jednom za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH, jednom za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i pratio sam taj proces kako to ide. Ovaj sad proces koji je u toku također pratim možda sa manjim nekakvim intenzitetom, ali su stvari vrlo jasne. Zašto? Izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine je postala jedna obična farsa. Vidite. Ustav Bosne i Hercegovine, naravno, propisao je da se iz Federacije BiH biraju četiri sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Iz Federacije BiH bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a iz RS-a dva tu bira Narodna skupština RS. I to je Ustavna odredba. Međutim, 2005. godine Predstavnički dom je donio odluku u načinu izbora sudija Ustavni sud Bosne i Hercegovine i tamo je propisao da će Komisija za izbor Predstavničkog doma u tu svrhu provođenja konkursne procedure formirati posebnu radnu grupu. Znači, Komisija za izbor imenovanja treba da formira tu posebnu radnu grupu koja će provoditi tu proceduru. Međutim, prošli put, ja sam siguran da je to slučaj i sa ovim aktuelnim izborom sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom formira radnu grupu. Donosi odluku da formiranu radnu grupu. Što je suprotno njihovoj odluci iz 2005. godine. Ne može parlament kršiti vlastite propise. Parlament kad donese zakon, na primer jedan, taj zakon važi i za parlament i za vladu i za sve građane. I ne možeš ti taj propis kršiti.“

Kritika je bila usmjerena i na sastav komisije:

„Mi u toj radnoj grupi, koja kao provjerava stručnost kandidata, vrši bodovanje kandidata, imamo ljude, većina članova te komisije nisu pravnici. Nijednog sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nema u toj radnoj grupi. Ta radna grupa tako površno intervjue sa tim kandidatima da je to prosto nevjerovatno. Ako bi se ozbiljno radio taj posao, provjeri stručnosti kandidata. Tamo je u Ustavu rečeno da sudje moraju biti ugledni pravnici visokih moralnih kvaliteta. Niko nije propisao kriterije kako i na osnovu čega se to vrednuje i ocjenjuje ko je to ugledni pravnik, na osnovu čega je ugledni pravnik i na osnovu čega se ocjenjuje taj moralni ugled tih kandidata za jednu od najjačih funkcija u državi i najodgovornijih funkcija u državi.“

Na kraju, ukazao je i na zatvorenost procesa:

„Na kraju krajeva taj proces je apsolutno zatvoren, nije otvoren za javnost, a trebalo bi, s obzirom da se radi o tako odgovornoj funkciji koja Ustavni sud je čuvar Ustava i ustavnosti. I to drugačije kazano, to je čuvar države i vladavine i prava. Da taj proces bude potpuno transparentan, da u komisiji budu najstručniji ljudi, ja kad bi se pitao, ja bi tu komisiju stavio samo od sudija Ustavnog suda.“

Pored navedenih tema, Išerić je govorio i o utjecaju političkih odluka na dugoročno stanje u državi, ulozi institucija nakon Dejtonskog sporazuma, te nedostatku efikasnih mehanizama koji bi spriječili političke zloupotrebe i blokade u sistemu odlučivanja.

Njegove poruke, kako je više puta naglasio, odnose se na potrebu jačanja stručnosti, odgovornosti i transparentnosti u svim procesima koji oblikuju institucionalni život Bosne i Hercegovine.

Cijelu emisiju ‘7Plus’ sa gostovanjem Envera Išerića moguće je pogledati u videu na početku teksta.